Zaljubljivanje je rezultat aktivnosti u 12 različitih područja mozga, a prve promjene u moždanoj aktivnosti počinju petinu sekunde od kad ugledamo osobu u koju ćemo se zaljubiti, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Zapadna Virginija u Kaliforniji.
Ubrzo nakon toga, mozak počinje izlučivati kemikalije poput dopamina, koji pomaže u reguliranju emocionalnih reakcija, i oksitocina, ‘hormona ljubavi’ koji ima značajnu ulogu u promicanju socijalnih veza te potiče osjećaj povjerenja i smanjuje anksioznost.
A upravo se s hormonima može objasniti i istraživanje objavljeno u časopisu Bihevioralne Medicine, koje je utvrdilo da zaljubljeni ljudi često imaju niži krvni tlak nego inače. Smatra se, naime, da hormoni koji se oslobađaju dodirom vjerojatno u tome igraju ulogu – centri za dodir na koži su u kontaktu s mozgom kroz živac vagus, koji sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička nervna vlakna, piše 24sata.
Jedna teorija o zaljubljivanju kaže da upravo stimulacija misterioznog živca vagusa izaziva podizanje razine oksitocina, hormona sreće.
– Važni događaji i trenuci u životu poput zaljubljivanja imaju duboke fiziološke i emocionalne učinke – kaže psiholog sa Sveučilišta u Manchesteru, prof. Sir Cary Cooper.
On objašnjava kako su u proces zaljubljivanja uključeni i imunološki sustav i hormoni, pa ono čak može utjecati na sposobnost da se izborimo s infekcijom. Istraživanje u kojem je sudjelovalo 50 žena otkrilo je tako da se kod onih koje su se tijekom dvogodišnje studije zaljubile dogodila genetska promjena unutar stanica koje imale veću koncentraciju spojeva koji služe da napadaju viruse.
Osim toga, takvo stanje navodno može navodno utjecati i na prag boli. Znanstvenici sa spomenutog Sveučilišta Stanford u Kaliforniji koristili su sken mozga kako bi procijenili reakcije na bol kod sudionika kojima su na ruku prislanjali vruću sondu dok su im pokazivali fotografije – svaki put kad bi ispitanik ugledao fotografiju voljene osobe, osjećaj bola bi se subjektivno smanjio za 40 posto, što se nije događalo i kad bi na fotki vidjeli lice poznanika prema kojima nemaju dubljih osjećaja.
Eksperiment je pokazao kako samo gledanje voljene osobe može povećati proizvodnju dopamina, što pokreće oslobađanje ‘prirodnih lijekova’ protiv bolova.
– Ponekad se dogodi da se pacijentu stanje spontano popravi i često se ispostavi da su baš tada u strastvenoj vezi, što nam pokazuje kako nema sve nužno veze sa liječničkom pomoći ili lijekovima – napisali su tada u medicinskom časopisu PLOS.
– Studija iz 2006. objavljena u časopisu Journal of Psychosomatic Research otkrila je da je pola sata ljubljenja dovoljno da se smanji proizvodnja histamina – kemikalije koju tijelo proizvodi kao odgovor na alergen odnosno na tvar koja mu izaziva simptome alergije.
– Osim toga, parovi koji se puno ljube imaju i niže razine kolesterola – dokazala je skandinavska studija iz 2013. u kojoj su ih znanstvenici zamolili da se ljube češće nego inače, a onda im šest tjedana kasnije u krvi ustvrdili manju razinu kolesterola.
Postoji i teorija kako poljupcem može doći do razmjene sebuma, masne tvari koju izlučuje koža, što može smanjiti razinu hormona stresa kortizola, smanjujući tako i kolesterol.
Istraživanje časopisu Com Composite Psychology pokazalo je da zagrljaj s voljenom osobom može sniziti vrijednosti krvnog tlaka i usporiti rad srca zbog povećane razine oksitocina u tijelu.
Istraživanje na Kalifornijskom sveučilištu pokazalo je pak da su oni koji se redovito grle sa partnera manje podložni depresiji i da su manje anksiozni.
