Svaštara

Evropom se širi nova bolest ječma – napada i druge usjeve

Virus ječma G prvi put je zabilježen u Koreji 2016. godine, a u Evropi se proširio na Grčku, Mađarsku, Poljsku, Nizozemsku, Francusku. Odgovaraju mu suha ljeta.

ječam - Depositphotos/prill

Nova prijetnja usjevima ozimog ječma sve se više širi Evropom. Riječ je o virusu ječma G (engl. Barley virus G – BVG) koji izaziva simptome slične već poznatom virusu žute patuljavosti ječma s kojim se može javiti udružen. Prvi put je identifikovan 2016. godine, a naziv su mu dali istraživači koji su ga otkrili, piše Agroklub.

Napada žitarice i trave

Ovo je jednolančani, pozitivni RNA virus koji pripada porodici Solemoviridae i rodu Poleovirus. Prvo je izolovan u Koreji 2016. godine iz biljaka ječma koje su pokazivale simptome žute patuljavosti. Već 2019. je zabilježen u Grčkoj gdje je izolovan iz biljaka kukuruza koje su pokazivale mozaik listova, međunervno žutilo i žute pruge.

Tokom godina je praćena njegova pojava u raznim zemljama na ječmu, ali i drugim biljkama: kukuruzu, prosu, pšenici, zobi, travi lisičji rep, divljem prosu, odnosno prvenstveno na onima iz porodice trava Poaceae. Jedna vrsta iz porodice Solanaceae, divlji srodnik krompira, je prijavljena kao domaćin u Australiji.

U Japanu je 2019. otkriven u usjevu pšenice, a sada se sve više širi. U Mađarskoj je otkriven 2020, godine, a u proljeće 2023. na ozimom usjevu ječma u Poljskoj. Od evropskih zemalja pronađen je još u Francuskoj i Nizozemskoj. Prisutan je i u Kaliforniji (SAD), Australiji, Japanu, Africi (Nigerija, Kenija).

Lisne uši prenosioci

Utvrđeno je da su lisne uši, Rhopalosiphum maidis i Rhopalosiphum padi, glavni prenosioci ovog virusa i to je najveći rizik, jer su one svuda prisutne. Zbog toga treba očekivati njegovo daljnje širenje na nove teritorije i veći pritisak od pojave infekcije.

Nije poznato da se prenosi sjemenom.

Simptomi su slični žutoj patuljavosti ječma, a ogledaju se u vidu promjene obojenosti lisne mase, listovi postaju žuti, bokorenje je prekomjerno i smanjuje se rast. Zabrinjavajuće je što ima mogućnost sinergije s drugim virusima pa u mješovitim infekcijama može rezultirati većim štetama i gubitkom roda.

Do sada je utvrđeno da mu odgovara mediteranska klima, područja sa suhim ljetima i primorska područja. Jedna od preventivnih mjera je suzbijanje lisnih ušiju koje su prenosioci te planiranje sjetve kako se period pojave lisnih ušiju ne bi preklapao sa intenzivnim rastom usjeva, piše agroklub.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh