Nakon što je izraelski ministar obrane Yoav Gallant iznio plan i viziju kako bi pojas Gaze trebao “izgledati” nakon rata pod nazivom “Prekosutra”, došlo je do dramatičnog raskola i sukoba u izraelskoj vladi. Bilo je svađe, žestokog obračuna, padale su teške riječi, a povremeno je atmosfera bila čak na rubu tuče, prenose CNN i neki izraelski mediji.
Naime, ultraradikalni ministri u izraelskoj vladi, koje predvode ministar financija Bezalel Smotrich, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministrica transporta Miriam Mira Regev, pobunili su se protiv izloženog plana, kazavši da je “Prekosutra” zapravo najava za novi 7. listopada 2023. godine. Tada je, podsjetimo, ekstremna palestinska skupina Hamas koja vlada pojasom Gaze izvršila brutalni teroristički napad na Izrael, što je i bio povod za intervenciju izraelske vojske u pojasu Gaze koja traje već treći mjesec.
No, ova svađa među ministrima mogla bi dovesti, piše CNN, kao i ruska vladina novina Rossijskaja Gazeta, do raspada vlade i novih, odnosno prijevremenih izbora na kojima bi, kažu i jedni i drugi, sadašnji premijer Benjamin Netanyahu najvjerojatnije bio poražen. No, pitanje je kako bi se u ovakvoj situaciji oni uopće mogli održati. Tako je usred ratnih sukoba u pojasu Gaze i stalnih prijetnji (iz Irana, od strane proiranskog pokreta Hezbollah i jemenskih proiranskih pobunjenika Huta) širenjem sukoba na cijelu regiju, Izrael, odnosno vlada Benjamina Netanyahua upala u alarmantnu političku krizu s neizvjesnim posljedicama.
I bivši ministar obrane Benny Gantz, koji je u vladu ušao iz oporbe zbog situacije koja se dogodila nakon 7. listopada, rekao je kako ovako nešto nikad nije doživio te je tu žučnu raspravu nazvao “smišljenim političkim napadom”. Plan predviđa “uništenje lidera Hamasa na jugu pojasa Gaze”, Izrael će kontrolirati “svu robu i teret koji ulazi u Gazu”, a vojska će “sačuvati”, kako se navodi, “operativnu slobodu djelovanja u pojasu Gaze” ako bude potrebno.
Ali čim ciljevi budu ostvareni, “civilnog prisustva Izraela u Gazi neće biti”, što je protumačeno da se neće obnavljati ni graditi nova “izraelska naselja” na tom području, što je i bio povod za sukob unutar vlade. Naime, spomenuti ministri ultradesničari to smatraju porazom, a, osim toga, oni se zalažu za to da se stanovnici Gaze, odnosno Palestinci, praktički protjeraju s tog područja. Stoga su se pobunili i protiv uspostave multinacionalnih snaga koje bi predvodile SAD, a koje će “raditi na obnovi Gaze”. Takav stav osudile su Sjedinjene Države, ali i Ujedinjeni narodi, kao i niz arapskih država koje se protive “etničkom čišćenju” Gaze, smatrajući da to može dovesti samo do zaoštravanja situacije te širenja sukoba s nesagledivim posljedicama. Izrael uživa podršku Washingtona i ovo bi im moglo zakomplicirati situaciju, ne samo na “terenu”, nego i prije početka američkih predsjedničkih nominacija.
“Rješenje u Gazi zahtijeva nestandardno promišljanje i promjenu koncepcije kako bi se potaknuli dobrovoljna migracija i puni nadzor nad Gazom, uključujući i ponovno uspostavljanje doseljeničkih naselja”, dodao je Smotrich. Nešto ranije je govorio da bi protjerivanje stanovnika pojasa Gaze omogućilo da profunkcionira izraelski plan “procvata pustinje”, a ministar Ben-Gvir naglasio je kako sadašnja ratna situacija daje “mogućnost da se ubrza migracija stanovnika Gaze”. Iz Bijele kuće izrazili su svoje nezadovoljstvo i zatražili da izraelska vlada preispita takve stavove, smatrajući da oni ne doprinose smirivanju situacije, već dodatno dolijevaju ulje na vatru. Zbog toga su u diplomatske misije odmah krenuli i američki državni tajnik Antony Blinken, koji je za prvu destinaciju izabrao Ankaru i razgovor s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, a visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell boravi u Libanonu kako bi razgovarao o situaciji na granici s Izraelom, koja je postala poprište sve češćih sukoba između Hezbollaha i izraelskih snaga. Sjeverni Izrael u subotu je bio, javlja Reuters, meta teške paljbe iz Libanona, a potom je izraelska vojska napala “terorističku ćeliju koja je sudjelovala u lansiranju raketa na Izrael”.
Podsjetimo da proiranski pobunjenici Huti u Jemenu gađaju trgovačke brodove u Crvenom moru, što je dovelo do političkih i vojnih napetosti jer su mnoge zemlje slale svoje ratne brodove u to područje kako bi zaštitile promet, s obzirom na to da je situacija ugrozila i trgovačke pomorske puteve. Uz to, vođe Hezbollaha prijete Izraelu “ratom bez ikakvih pravila”, dok Teheran ide čak toliko daleko da prijeti blokadom Sredozemnog mora i Gibraltarskog prolaza, prenosi jutarnji.
