Prijetnja da će porast cijena narušiti životni standard zabrinjava Putina dok se priprema za pokretanje očekivane kandidature za nove izbore u martu naredne godine na kojima se nada da će dobiti još šest godina u Kremlju.
Istovremeno je ruski budžet pod pritiskom zbog onoga što Putin naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini, a centralna banka je prošle sedmice bila primorana da podigne kamatne stope kako bi zaustavila pad vrijednosti rublje.
– Obim i složenost zadataka koje rješavamo i nastavljamo rješavati zaista izuzetne su prirode – kazao je Putin u televizijskom obraćanju vladinim zvaničnicima.
Kazao je da je ukupna situacija stabilna, ali da zahtijeva pažljiv nadzor i pravovremene odluke.
Nakon dvocifrene inflacije 2022. godine, tempo rasta cijena opao je u proljeće, ali je inflacija sada ponovo iznad ciljnih četiri posto centralne banke i stalno raste.
Sve veći budžetski deficit Rusije i oštar nedostatak radne snage doprinijeli su rastućem inflatornom pritisku tokom cijele godine. Kada je vrijednost rublje prošle sedmice opala imanje od 100 za dolar, centralna banka je bila primorana da odgovori podizanjem kamatnih stopa za 350 baznih poena na 12 posto.
Rublja je od tada naglo ojačala, čemu su pomogli i izvoznici koji su povećali prodaju svojih deviznih prihoda nakon razgovora s ruskim vlastima.
Putin je rekao da je nestabilnost na finansijskim tržištima ometala investicione odluke kompanija i da je to nešto što treba staviti pod kontrolu.
– Vlada i centralna banka moraju aktivno koristiti instrumente koji su im dostupni. Potreban je rad, između ostalog, na ograničavanju neproduktivne, špekulativne tražnje, kontroli odliva kapitala, praćenju ponašanja glavnih učesnika na finansijskom tržištu – izjavio je ruski čelnik.
Putin je dodao da je za Rusiju važno da zadrži visok nivo industrijske proizvodnje.
Povećani vojni troškovi podržavaju skromni ekonomski oporavak Rusije ove godine uz veću industrijsku proizvodnju, ali su već gurnuli budžetske finansije u deficit od oko 29 milijardi dolara – cifra koju je dodatno pogoršao pad izvoznih prihoda.
Putin je kazao kako se predviđa da će budžet biti u suficitu od jula do septembra, piše FENA.
– Za godinu u cjelini, višak rashoda nad prihodima bit će na planiranom nivou – oko dva posto BDP-a – rekao je on, prenosi Reuters.
