Agencija AP navodi da slabljenje eura stvara bojazni u 19 evropskih zemalja koje je upotrebljavaju u trenutku kada se i suočavaju sa energetskom krizom usljed ruske invazije na Ukrajinu.
Zašto euro gubi na vrijednosti i kakve bi to moglo imati posljedice?
Egal eura i dolara
Podrazumijeva podjednaku vrijednost evropske i američke valute. Taj odnos konstantno varira, u tekućoj nedjelji euro je vrijedio nešto manje od jednog dolara.
Kurs jedne valute može da bude presudan za određivanje ekonomskih perspektiva, a euro je u ovom slučaju gubio na vrijednosti. Očekivanja da će se ekonomija oporaviti pošto je umakla posljedicama Covida 19 zamijenila su predviđanja o recesiji.
Procjene su da su za to najoodgovorniji skupi energenti i rekordna inflacija. Evropa mnogo više zavisi od ruske nafte i prirodnog gasa u sferi industrije i proizvodnje struje – nego Sjedinjene Države.
Strahovanje da će usljed ruskog rata u Ukrajini zavladati nestašica nafte na globalnim tržištima uticao je na poskupljenje tog energenta. Istovremeno, Rusija je smanjila isporuke prirodnog gasa Evropskoj uniji, što njeni lideri ocjenjuju kao odmazdu za sankcije i isporuke oružja Ukrajini.
Usljed visokih cijena energenata inflacija u eurozoni dostigla je u julu rekordnih 8,9 posto. Poskupili su brojni proizvodi, robe i usluge, od namirnica do komunalija. Također, aktuelna su i strahovanja da će biti potrebna štednja prirodnog gasa u metalskog industriji, proizvodnji stakla ili poljoprivredi ukoliko Rusija umanji ili potpuno obustavi isporuke gasa.
Bojazni osnažuje i činjenica da je Rusija smanjila protok gasovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke na 20 posto kapaciteta, saopštivši da će naredne sedmice biti zatvoren na tri dana usljed, kako je obrazloženo, rutinskog održavanja kompresorske stanice, prenosi AP.
Cijene prirodnog gasa na evropskom tržištu dostigle su rekordne vrijednosti usljed smanjenja zaliha, straha od daljih prekida u snabdijevanju i značajne potražnje.
„Ako smatrate da je euro u poređenju sa dolarom jeftin – razmislite ponovo”, objavio je u ponedeljak Robin Brooks, glavni ekonomista bankarske trgovinske grupe Institut za međunarodne finansije.
Global recession is coming. The further east you go in Europe, the worse it gets. Austria's (lhs, blue) forward-looking orders – inventories is nearing 2008 levels, while Poland is already there (rhs, blue). This is BEFORE the current energy price spike. It's going to get bad… pic.twitter.com/FHJj5Nbh2C
— Robin Brooks (@RobinBrooksIIF) August 22, 2022
„Njemačka proizvodnja izgubila je pristup jeftinoj ruskoj energiji i time konkurentnu prednost koju je imala”, primijetio je Brooks uz upozorenje: „Globalna recesija dolazi”, objavio je na društvenoj mreži Twitter.
Uporedne vrijednosti dvije valute
Posljednji put euro je vrijedio manje od dolara 15. jula 2002.
Valuta Evropske unije svoj historijski vrijednosni maksimum imala je ubrzo poslije uvođenja 1. januara 1999. i vrijedila je 1,18 američkih dolara. Ubrzo poslije toga uslijedio je dugotrajan pad koji je doprinio da se oktobra 2000. za jedan euro moglo dobiti 82,30 eurocenti.
Poslije toga bilježi se jačanje eura koji po vrijednosti nadmašuje dolar 2002. usljed velikih trgovinskih deficita i skandala na Wall Streetu koji su opteretili američku valutu.
Priča o euru u velikoj mjeri je i saga o dolaru. Razlog: američki dolar je i dalje dominantna svjetska valuta koja se upotrebljava za trgovinu, ali i za akumulaciju novčanih sredstava rezervi centralnih banaka.
Dolar je dostigao maksimalnu vrijednost u posljednjih dvadeset godina u odnosu na valute država koji su glavni američki trgovinski partneri – ne samo u odnosu na euro.
Također, ta valuta ima koristi od statusa svojevrsnog utočišta za investitore u neizvjesnim vremenima.
Zašto euro gubi na vrijednosti?
Brojni analitičari taj trend objašnjavaju očekivanjima od brzog povećanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi – čiji je cilj borba protiv inflacije koja je u Sjedinjenim Državama dostigla četrdesetogodišnji maksimum.
Podizanje kamatne stope Federalnih rezervi utiče i na povećanje investicionih kamatnih stopa. Ukoliko kamatne stope Federalnih rezervi budu veće od stopa Evropske centralne banke – veći povrat kamata uticaće na investitore da svoja ulaganja konvertuju iz eura u dolare. To znači da će prodati eure i kupiti dolare što utiče na to da euro gubi, a dolar dobija na vrijednosti.
U julu 2022. Evropska centralna banka prvi put je, za posljednjih 11 godina, kamatne stope povećala za pola procentnog poena više nego što je očekivano. Još jedno povećanje očekuje se u septembru. Međutim, ako privreda bude ugrožena recesijom – to bi moglo uticati na obustavu povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke.
S druge strane, američka ekonomija djeluje snažnije, što znači da bi Federalne rezerve – američka Centralna banka, mogla nastaviti sa povećanjem kamatnih stopa. To bi moglo doprinijeti produbljivanju jaza.
Ko pobjeđuje?
Američki turisti u Evropi jeftinije će plaćati hotelske i restoranske račune, kao i ulaznice. Slabija vrijednost eura mogla bi po cijeni evropsku izvoznu robu učiniti konkurentnijom u Sjedinjenim Državama. SAD i Evropska unija su glavni trgovinski partneri, tako da će promjena u vrijednosti kursa definitivno biti uočena.
Jači dolar u Americi znači niže cijene uvezene robe — od automobila i računara do igračaka i medicinske opreme — što bi moglo pomoći ublažavanju inflacije.
Ko gubi?
Američke kompanije usredređene na poslovanje u Evropi suočiće se sa smanjenjem prihoda od poslovanja ukoliko profit vrate u Sjedinjene Države. Ukoliko, međutim, zarada ostane u Evropi i to u evropskoj valuti kako bi bili pokriveni troškovi – to postaje manji izazov.
Ključni problem za SAD je da snažniji dolar utiče na poskupljenje američkih proizvoda na tržištima u inostranstvu. Također, utiče i na povećanje trgovinskog deficita i smanjuje proizvodnju – dok stranim proizvodima, imajući u vidu njihovu cijenu, daje prednost u Sjedinjenim Državama.
Slabiji euro može značiti nepriliku za Evropsku centralnu banku, jer bi mogao uticati na više cijene uvozne robe čija je vijednost izražena u dolarima. Evropska centralna banka već reaguje na razlilčite načine: podiže kamatne stope, što je tipičan reakcija na inflaciju, ali takva rekacija može da uspori privredni rast, prenosi VoA.
