Svijet

Objavljena karta svih snaga NATO-a u Europi: “Spremni smo na borbu”

PRIJETNJA ruskom invazijom na Ukrajinu pridala je povećanu važnost obrani Sjedinjenih Država i NATO-a diljem istočne Europe, koja je desetljećima služila kao tampon-zona između Rusije i Zapada.

NATO ima četiri multinacionalne borbene skupine veličine bojne u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, koje djeluju na rotacijskoj osnovi. Svaku od njih vodi Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Njemačka ili SAD, a sadrži vojnike iz nekoliko zemalja članica. Savez je prošlog mjeseca rekao da su sve četiri skupine “snažne i borbeno spremne”, piše CNN.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je spreman brzo dodatno pojačati tu prisutnost slanjem dodatnih snaga i u to područje, a raspoređivanje NATO-a podržavaju američke trupe.

SAD ima svoje baze u Litvi i Rumunjskoj, zajedno s nekoliko njih u Poljskoj. Predsjednik Joe Biden prošli je tjedan službeno odobrio raspoređivanje još 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumunjsku, dok je još 8500 vojnika u pojačanoj pripravnosti.

NATO nema nikakve trupe u Ukrajini, a nisu najavljeni ni ikakvi planovi za slanje trupa iz saveza u zemlju. No iako Ukrajina nije članica NATO-a, savez daje zemlji savjete na strateškoj razini te je odnos opisao kao “jedno od najznačajnijih partnerstava NATO-a”.

Ostala imovina kojom NATO raspolaže u regiji uključuje raketni obrambeni sustav u Rumunjskoj, dizajniran za “otkrivanje, praćenje, aktiviranje i uništavanje” balističkih projektila u atmosferi. Sličan pogon u Poljskoj trebao bi početi s radom ove godine.

Danska otvara vrata prisutnosti američkih vojnika na svome tlu
Danska je u četvrtak priopćila da je počela razgovore o prisutnosti američkih vojnika i vojne “opreme” na svome tlu u okviru novog bilateralnog ugovora koji bi trebao olakšati razmještanje američkih snaga u Europi usred napetosti između zapadnih zemalja i Rusije.

“Sjedinjene Države su pružile ruku Danskoj predloživši joj bilateralnu suradnju na obrambenom polju”, izvan NATO-a, rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji.

“Točan oblik ove suradnje još nije utvrđen, ali bi mogao uključiti prisutnost američkih vojnika, materijala i opreme na danskom tlu”, dodala je predsjednica vlade.

Razgovori o tom budućem ugovoru nije ubrzala sadašnja kriza između Rusije i Ukrajine, napomenula je danska premijerka, priznajući ipak da kriza, po ocjeni Kopenhagena, upućuje na potrebu za čvršćom suradnjom.

“NATO i SAD su jamci naše sigurnosti i stoga se pridružujemo potonjem kada su zapadne vrijednosti, kao što su demokracija i sloboda, dovedene u pitanje”, istaknuo je ministar obrane Morten Boedskov.

Nordijska zemlja koja se u Iraku borila zajedno s Amerikancima, prometnula se u zadnjih dvadeset godina u bliskog saveznika Washingtona u Europi.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh