Svijet

Prisilna izolacija: Prekršioci karantina u Njemačkoj idu u samicu od 12 kvadrata

Nekoliko njemačkih saveznih pokrajina želi da tvrdokorne prekršioce kućnog karantina smjesti u specijalne objekte za izolaciju. Ove mjere se odnose na veoma mali broj slučajeva, i nailaze na kritike.

Samica - DPA

Dvanaest kvadratnih metara ne izgledaju baš primamljivo. Uski krevet, mali sto u uglu i prozor sa rešetkama.

To je „ultima ratio“ savezne pokrajine Šlezvig-Holštajn na sjeveru Njemačke za ljude koji konstantno krše pravila kućnog karantina naloženog zbog koronavirusa. Od početka feburara sudije mogu da nalože da tvrdokorni prekršioci karantina budu sprovedeni u jednu od ovih malih ćelija u Zatvoru za maloljetnike Moltsfelde u blizini grada Nojminster

“Ultima ratio je posljednja pogodna mjera”, izjavio je Zenke Šulc, direktor tamošnjeg okružnog vijeća na konferenciji za štampu. Oslanjaju se na zastrašujuće slike objekta, koje će proširiti novinarske ekipe koje su stigle s kamerama, ali i da će to istovremeno da bude ‘pedagoški efekat’ kako se izrazio upravitelj okruga Jan-Peter Šreder. “Ne možemo predvidjeti kada će ovdje da dođe prvi slučaj. Nadamo se da nećemo imati mnogo posla”, dodao je Šulc, piše “Deutsche Welle“.

Prisilna izolacija u jednoj od šest prostorija bi bila posljednja „karika lanca“. Prije toga bi morali da budu dokazani prekršaji protiv propisanog karantina. Nakon toga bi trebalo da se izrekne upozorenje u prisustvu policije, kada bi osobi bilo rečeno da joj predstoji prisilna izolacija.

Ako bi osoba nakon toga ponovo prekršila obavezu kućnog karantina, onda se ide na sud gdje sudija mora da naloži posljednju mjeru – prisilnu izolaciju. U ovih, nimalo udobnih 12 kvadrata osoba bi trebalo da provede samo nekoliko dana, zapravo dok ne istekne vrijeme karantina.

Ne može se napolje ni u kupovinu
Ali, kako dolazi do ovog. Naime, kada jedna osoba u Njemačkoj oboli od infekcije COVID-19 ili je imala blizak kontakt sa oboljelim, određuje joj se kućna izloacija – karantin. To znači da je u potpunosti zabranjeno napuštanje mjesta stanovanja. Ne smije se izlaziti van ni zbog kupovine. Osobama koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelima, Institut Robert Koh preporučuje 14-dnevni karantin. Ovo vrijeme može da se skrati na deset dana ako se predoči negativan tekst na COVID-19.

Iako bi ovo prisilno zatvaranje trajalo samo nekoliko dana, to je težak atak na prava na slobodu jednog čovjeka. Pravne osnove za to stoje u Zakonu o zaštiti od infekcija. No, iako je ovakav prisilni karantin pravno dopustiv, planovi Šlezvig-Holštajna i drugih saveznih pokrajina su naišli na kritike.

Još u novembru prošle godine je ministar unutrašnjih poslova Baden-Virtemberga Tomas Štrobl najavio da želi da „izoluje“ prekršioce karantina. „Radi se o tome da se šira javnost zaštiti od onih koji mogu da svojevoljno zaraze druge potencijalno smrtonosnom bolešću“, kazao je on u jednom intervjuu magazinu Špigel. „Država ne smije da sliježe ramenima. To bi ugrozilo prihvatanje mjera kod stanovništva.“

Najava, koja sada već poprima i konkretne forme bila je kritikovana krajem prošle godiine. Portparol za unutrašnja pitanja Poslaničkog kluba FDP u Bundestagu, Konstantin Kule odbacio je prijedlog. Konstantno mahanje prekomjernim mjerama, potkopava povjerenje ljudi u prijeko potrebni odgovor na pandemiju.

Kritika stiže i iz redova Ljevice. „Ne treba nam više represije i prisila, već investicije u zaštitu i zdravstveno prosvjećivanje: zaštita stavljanjem na raspolaganje besplatnih medicinskih maski za sve, zaštita brzom vakcinacijom, zaštita na radnim mjestima pridržavanjem obavezujućih pravila i više kontrole, posebno tamo gdje rad od kuće nije moguć i u sektoru sa niskim platama“, kazao je Ahim Kesler, porptarol za zdravstvo Poslaničkog kluba Ljevice na upita DW.

Najava, koja sada već poprima i konkretne forme bila je kritikovana krajem prošle godiine. Portparol za unutrašnja pitanja Poslaničkog kluba FDP u Bundestagu, Konstantin Kule odbacio je prijedlog. Konstantno mahanje prekomjernim mjerama, potkopava povjerenje ljudi u prijeko potrebni odgovor na pandemiju.

Kritika stiže i iz redova Ljevice. „Ne treba nam više represije i prisila, već investicije u zaštitu i zdravstveno prosvjećivanje: zaštita stavljanjem na raspolaganje besplatnih medicinskih maski za sve, zaštita brzom vakcinacijom, zaštita na radnim mjestima pridržavanjem obavezujućih pravila i više kontrole, posebno tamo gdje rad od kuće nije moguć i u sektoru sa niskim platama“, kazao je Ahim Kesler, porptarol za zdravstvo Poslaničkog kluba Ljevice na upita DW.

Samo pojedinačni slučajevi
Na kraju će vjerovatno veoma mali broj ljudi uopšte morati u prinudnu izolaciju. Prošle godine je u pokrajini Hesen u Frankfurtu bio ponuđen jedan sprat hotela za prekršioce karantina, ali je zbog nedostatka slučajeva to obustavljeno. Jedan slučaj je poznat i u Bremenu.

No, bez obzira na to što samo mali broj ljudi krši pravila karantina, ne može sa sigurnošću da se kaže ni kolika je stvarna opasnost koju stvaraju oni koji ga prekrše. Tu je opet problem federalne strukture Njemačke. Jer, svaka opština sama određuje kontrolu karantina i nema zajedničke baze podataka.

Samo Brandenburg i Bavarska imaju ukupne brojke. U nedjelji pred Božić, kada su na snazi bila posebno stroga pravila ponašanja u pandemiji korona virusa u Bavarskoj, 4.420 osoba je prijavljeno zbog kršenja korona mjera. Najveći broj njih nije poštovao ograničenja izlaska. Dok prekršaja protiv naloženog karantina skoro da uopšte nije bilo – samo 44 osobe nisu ispoštovale naloženi kućni karantin.

Bez obzira na kritike, pored Šlezvig-Holštajna, uvođenje izolacije za prekršioce karantina planiraju Baden-Virtemberg, Brandenburg i Saksonija.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh