Kultura

Jeste li čuli za podzemni vojni aerodrom “Željava”, gradio se 13 godina

Strateški pozicioniran služio je za odbranu i nadzor teritorije Jugoslavije…

vojni aerodrom "Željava" - HISTORIJA.INFO

Željava, vojni aerodrom i nekadašnja baza JNA, poznat i pod kodnim imenom “Objekt 505” ili Klek, bio je najskuplji projekt nekadašnje Jugoslavije, a gradio se punih 13 godina, od 1955. do 1968. godine.

Strateški pozicioniran služio je za odbranu i nadzor teritorije Jugoslavije, ali i mjesto koje je planinom Plješivica sakriveno od radarskih pogleda sa Zapada!

Ukupna dužina podzemnih tunela iznosila je 3,5 kilometara, dok su galerije, svaka visine osam i širine 20 metara, iskopane od 350 do 500 metara u dubinu Plješivice.

Ova vojna utvrda je konstruisana tako da je mogla izdržati i udar atomske bombe snage 20 kilotona. U galerije Željave moglo je stati 120 aviona s njihovim posadama. Baza je imala vlastite izvore struje i vode, zalihe goriva, hrane, lijekova i svega ostalog što bi vojnicima poslužilo za mjesec dana života u izolaciji u slučaju katastrofe.

Na samom ulazu u bazu nalazi se avion Douglas. Avion je orginalno služio za prevoz i desant padobranaca, a Tito ga je dobio kao poklon po završetku Drugog svjetskog rata. Avion je bio u potpunosti očuvan do povlačenja JNA iz baze.

Kasarna se nalazi na samom ulazu u vojni kompleks neposredno uz istoimeno selo Željava. U početnom djelu nalazi se desetina zgrada koje su služile kao komandni centar, spavaone, učionice, mehaničarske radionice, generatori, kuhinja i dr. Ovo je sve zaraslo u žbunje i šumu a ulazak nije preporučljiv zbog opasnosti od mina. Sa ceste koja vodi oko kasarne vidljiv je samo jedan objekat koji koristi lokalno stanovništvo.

Piste su izgrađene na samim izlazima iz tunela i međusobno su povezane. Piste su uzletno – sletne te se pored njih nalaze i pomoćne piste. Vožnja po pistama se također ne preporučuje je njima patrolira hrvatska policija u lovu na migrante. Bolje je izbjeći nepotrebna objašnjavanja.

Tuneli su udaljeni 3 km od kasarne i ukupno je izgrađeno 4 ulaza u planinu. Ulaz br.4 je smješten na samoj granici i pristup njemu zahtjeva razgovor sa graničnom policijom. U unutrašnjosti planine Plješivice svi tuneli su međusobno povezani i iz bilo kojeg tunela možete doći bilo gdje. Osim glavnih tunela gdje su bili smješteni avioni, u Plješivci su iskopani i deseci manjih tunela i prostorija koje su služile za rad i upravljanje aerodromom.

U samim tunelima izgrađena je potpuna autonomna ventilacija koja je služila za održavanje idealnih uslova boravka ljudi i čuvanja MIG-ova.

Sa strane je bila dodatna galerija, a njihov profil i teška armirano-betonska ulazna vrata izrađeni su prema dimenzijama MiG-a 21. Avioni su se unutar objekta razmještali elektroakumulatorskim tegljačima te je svako ‘parkirališno mjesto’ imalo svoj priključak za gorivo.

Ulazi u tunele su konstruisani tako da amortizuju i rasprše udar atomske bombe iz neposredne blizine dok su avioni bili sigurni i smješteni u galerijama između ulaza i zaštićeni armirano-betonskim vratima.

No, konstruktori nisu očekivali da će udar doći iznutra.

Zbog procjene generalštaba JNA da bi se s vremenom zbog ratnih operacija aerodrom mogao naći u bezizlaznom okruženju, te dospjeti u ruke Armije RBiH ili Hrvatske Vojske, u proljeće 1992. godine donesena je odluka o njegovom potpunom uništenju s pedesetak tona nazubljeno postavljenog eksploziva. Prije samog uništenja avioni su razmješteni po aerodromima u Srbiji, vrijedna i iskoristiva infrastruktura odnesena, a kompletno osoblje evakuisano.

Prilikom napuštanja aerodroma, JNA je postavila eksplozive unutar samih tunela ali i na pistama.

Uništenje aerodroma na komandu generala Blagoja Adžića izvršeno je tako što su su pripadnici posebne inženjerijske jedinice JNA 16. maja 1992. aktivirali eksploziv precizno postavljen na ključnim infrastrukturnim dijelovima Željave.

Podzemni objekt Klek miniranjima nije srušen, ali pojedini dijelovi tunela su u jako lošem stanju. Na pojedinim mjestima nalaze veliki komadi betona i armature koji vise sa stropa, dok na drugim mjestima postoji opasnost od urušavanja.

Aerodrom je miniranjem nepovratno izgubljen, piše Historija.info.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh