Rabrane je danas poput hodočasnika posjetio veliki broj vjernika iz cijele zemlje. Organizovani su dolasci autobusima iz više gradova, a gostima su se najviše obradovali malobrojni pripadnici džemata u Rabranima.
– Veliko mi je drago da su mještani, džematlije dobili svoj vjerski objekat koji će služiti i onima koji dođu u Neum, a žele obaviti džuma namaz, rekao je gost iz Sarajeva Adel Šabanović.
Otvorenje džamije za Bošnjake Neuma je, kako su poručili, novo rađanje i velika radost za cijelu Islamsku zajednicu. Put do potpune adaptacije bio je trnovit. Služba za graditeljstvo Općine Neum početkom godine je obustavila radove, smatrajući da dokumentacija nije potpuna, međutim oni su uprkos tome nastavljeni, a slučaj prijavljen Tužilaštvu.
– Mi smo imali svoju namjeru. Znači, niko nas nije mogao spriječiti da napravim ovo što čitav svijet gleda.
I da dokažemo čitavom svijetu da je ovo naše. I da smo se za ovo borili. Naše je bilo vjekovno. Drugi su nam postavljali uvjete. Mi smo dokazali šta ovo znači za čitavu našu Bosnu i Hercegovinu, kaže mještanin Ramiz Tucaković.
Borba vjernika iz Rabrana da obnove bogomolju je velika kao i njihovih predaka koji su je izgradili u davna vremena, poručio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
– Tamo gdje imaju džamije, crkve, sinagoge – tamo ima slobode. Tamo ima susretanja među ljudima.
Tamo se ljudi međusobno poštuju I uvažavaju. Tamo gdje se brane graditi crkve I džamije – tamo vlada nešto drugo, poručio je reis Kavazović.
U Rabranima danas živi mali broj Bošnjaka, iako je povratak krajem devedesetih godina iznosio čak 80 posto. Niska stopa nataliteta i odlazak trbuhom za kruhom, opustošili su i ovaj dio zemlje.
