Rezolucija koja nosi naziv “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti” nesumnjivo je legitimirala politiku onih stranaka u BiH koji su godinama upozoravali da politika HDZ-a, kao krajnji cilj, a pod krinkom “legitimnog predstavljanja”, ima stvaranje dodatnih etničkih podjela, bez obzira slagali se s takvim tvrdnjama ili ne.
“Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano ‘načelo legitimnog predstavljanja’. Po mišljenju Bundestaga, to koči ravnopravno sudjelovanje svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU”, navodi se u tekstu rezolucije.
Suštinski rezolucija, snažno podržana od svih relevatnih faktora u Njemačkoj, ojačala je političku poziciju onih snaga koje su tokom pritiska Zagreba koji je trajao više od godinu dana, i još uvijek traje, tvrdili da se sa HDZ-om ne treba praviti dogovor jer bi on ugrozio BiH.
Bez obzira na mnoge političke propuste i promašaje u političkom djelovanju Demokratske fronte, niko ne može osporiti da stavovi Bundestaga u najvećoj korespondiraju sa onim za što se DF, otvoreno i bez zadrške zalagao godinama.
Čak i u trenucima kada je takva politika značila gubitak podrške značajnog dijela međunarodne zajednice i njenog izjednačavanja sa politikom HDZ-a u smislu ugrožavanja stabilnosti zemlje.
S tim u vezi nemali je broj onih, u politici i izvan nje u Bosni i Hercegovini, koji su politiku koja se zalagala za odbacivanje principa “legitimnog predstavljanja” naroda nazivali destruktivnom, radikalnom, rušilačkom i pokušajem dominacije Bošnjaka nad drugim narodima u BiH.
Vrhunac tog narativa je bila poruka da svako zalaganje za razbijanje etničkog koncepta ili čak očuvanja postojećeg balansa etničkog i građanskog, predstavlja put u stvaranje neke imaginarne islamske države.
Nejasno je kako to da demokratska Njemačka, najznačajnija zemlja Evropska unije, podržava politiku koja ima tako predstavljene destruktivne ciljeve?
Objašnjenja su u tolikoj mjeri nemušta da sve svode na lobiranje jednog zastupnika Bundestaga, zanemarujući da su skoro sve značajnije stranke, desnice i ljevice, podržale njen sadržaj.
Zbog svega toga su danima prije i poslije odluke Bundestaga zvaničnici Hrvatske i zvaničnici BiH koji dolaze iz HDZ-a kritikovali Njemačku, tvrdeći da rezolucija ne pridonosi dijalogu, u blažoj verziji, ili da direktno ruši BIH i Dejtonski mirovni ugovor.
“Naravno da se ova politička izjava zloupotrebljava. Ne pridonosi dijalogu. BiH treba počivati na dijalogu, Dejtonskom sporazumu. Apelujemo i na bošnjačke lidere da uspostave dijalog s hrvatskim liderima kako bi se prevladali nesporazumi”, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske.
Dijalog na način kako ga vidi Radman, može postojati samo u okviru koncepta “legitimnog predstavljanja”, a nikako izvan njega. Upravo iz tog razloga Zagreb je zabrinut zbog odluke Bundestaga.
Rezolucija sama po sebi neće spriječiti pokušaje da hrvatska politika ostvari strateške ciljeve u Bosni i Hercegovini, ali će u svim budućim pregovorima, koji nesumnjivo stoje pred nama, ojačati poziciju bosanskog političkog faktora da s punim pravom traži stvarni kompromis.
Cilj hrvatske politike da trajno kompromituje čak i spominjanje građanskog koncepta je propala, te Sarajevo ako želi spriječiti politički poraz mora potpuno promijeniti dosadašnji pristupa, da vuče poteze samo kao reakciju na korake suprotne strane, piše Klix.
