“Nažalost, Vijeće je prošle sedmice nasjelo na Orbanov pritisak, čime je de facto onemogućeno uvođenje sankcija protiv aktera koji ugrožavaju sigurnost BiH, čime je ono odstupilo od vlastitih smjernica”, navodi se u pitanju upućenom Borrellu.
Vijeće EU je 18 marta donijelo odluku kojom se produžava okvir restriktivnih mjera s obzirom na situaciju u BiH do 31. marta 2024. godine.
Kako navode zastupnici u Parlamentu EU u svom pitanju, odlukom je utvrđeno da se restriktivne mjere prema osobama po ovom okviru poduzimaju na osnovu jednoglasnosti, čime se odstupa od Smjernica o sankcijama Vijeća.
Naveli su da je ovakva devijacija od vlastitih smjernica “loš presedan i poticaj za lokalne sagovornike u BiH, posebno u svjetlu trenutne političke krize u zemlji”, te upitali da li je Borrell ili Evropska služba za vanjske poslove (EEAS) aktivno savjetovala državama članicama da zadrže princip većine kao osnova za odluku o dodavanju osoba u ovaj okvir.
Također su naveli da je u saopćenju EEAS-a od 10. februara zaključeno da se u BiH odvija neprihvatljivo kršenje ustavno-pravnog poretka BiH, te pitali Borrella da li planira po novom okviru pokrenuti restriktivne mjere protiv odgovornih za formiranje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u RS.
“Ako ne, zašto ne i koji kriterijumi se primenjuju?”, upitali su evroparlamentarci.
Na kraju su također pitali da li je pravna služba Vijeća dala mišljenje o ovom odstupanju od postojećih Smjernica o sankcijama i da li se ono može podijeliti sa Parlamentom?
Osim Strik, pitanje postavljaju zastupnici Dietmar Koster, Klemen Grošelj, Hilde Vautmans, Nathalie Loiseau, Romeo Franz, Delara Burkhardt, Thomas Waitz, Attila Ara-Kovacs, Thijs Reuten i Viola Von Cramon-Taubadel,pišu Vijesti
