Hrana i piće

Da li znate koliko je stara kafa?

U davna vremena, u oblasti Kafa u Etiopiji, raslo je drvo sa malim, crvenim bobicama. Životinje su te bobice brstile i jele, ljudi su ih mleli i mešali sa vodom i začinima, pa čak i sa životinjskom mašću kako bi im bogat, proteinski zalogaj dao snagu za bitke koje su bile pred njima. Etiopljani su pravili i neku vrstu vina od fermentisane pulpe.

Kafa - poslovni.hr

Oko 1.000 godine naše ere pojavljuje se još jedno piće spravljeno od cijelog zrna kafe za koje nije tačno utvrđeno kako je izgledalo, ali tek u 13. vijeku, u Arabiji, ljudi počinju da prže zrno kafe, što je prvi korak u procesu pravljenja kafe kakvu poznajemo danas.

Zbog svojih osobina, kafa je dugo bila dobro čuvana tajna, a Arapi su čak zabranili izvoz ove biljke i ni jedan rasad ovog drveta nije smio da napusti zemlju.

Kako je kafa došla do Evrope
U 15. vijeku se kafa prvi put pominje kao topli napitak, jer su Arapi počeli i da je suše, prže i kuhaju. Kako se prženjem i kuhanjem zrno kafe čini neplodnim, Arapi su uspjeli da tržište usjevima kafe satjeraju u ćošak, jer su jedini imali zasade kafe, a Jemen je bio glavni svjetski snadbjevač kafom. Van Arabije ili Afrike nije postojala ni jedna biljka kafe sve do 1.600 –tih, kada je, po predanju, Baba Budan, indijski hodočasnik, napustio Meku sa plodnim bobicama pričvršćenim za kaiš na stomaku. Zahvaljujući tim bobicama došlo je do nove, konkurentne trgovine kafe u Evropi.

Drugi izvori navode da su 1555. godine dvojica Sirijaca prvi put donijela kafu u Carigrad, da bi iz turskih kafedžinica, u 17. vijeku, dospjela u Mletačku republiku i odatle se proširila po Evropi. Postoje i priče da su Turci ostavili džakove kafe ispred zidina Beča kada su se povlačili poslije izgubljene bitke na Kalenbergu 1683. godine. Tada se u Beču otvaraju i prve kafedžinice. Na našim prostorima se za ovaj napitak znalo i ranije, jer su je turski osvajači donijeli sa saobom. Tako Beograd može da se pohvali prvom kafedžinicom u Evropi, jer se u njoj još 1521. godine služila domaća, turska kafa.

U zemlje koje su danas sinonim za uzgoj kafe, ova biljka je stigla na kraju svog puta oko svijeta i to zahvaljujući Evropljanima. Holanđani su bili oduševljeni kafom, pa je 1616. godine osnovano prvo evropsko imanje sa plantažama kafe na Šri Lanki (tadašnja Java), a zatim slijede plantaže na Baliju i Sumatri. Francuzi su počeli da gaje kafu na Karipskim ostrvima, Španci su je odnijeli u Centralnu Ameriku, a Portugalci su oblasti Para, u Brazilu, zasadili prvo drvo kafe 1727. godine.

I da li na kraju priče imamo odgovor na pitanje koliko je stara kafa? Ne, jer je stara preko 1.000 godina, ali niko ne zna tačno koliko. Ono što sigurno znamo jeste da se danas uzgaja u preko 50 zemalja sveta, a samo 7 Latinoameričkih zemalja daje oko 85% svetske proizvodnje kafe. Sam Brazil proizvodi 1/3 svetske količine kafe.

Internacionalni dan kafe
Zbog ogromnog značaja koji kafa ima u našim životima, od trenutka kada se budimo, tokom dana, popodne ili uveče, danas svi ljubitelji ovog napitka proslavljaju Internacionalni dan kafe. 1. oktobar je ustanovljen kao praznik 2015. godine u Milanu, jer je 77 članica Internacionalne organizacije kafe odlučilo da tako podrži sve uzgajivače kafe, ali i da promoviše fer trgovinu na svjetksoj berzi, prenosi “N1“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh