Ministar rada Hubertus Hajl rekao je da je zabrinut da će do 2035. Njemačkoj nedostajati do sedam miliona radnika svih kvalifikacija.
U Njemačkoj radi 11,5 miliona ljudi sa migracionim porijeklom, od kojih skoro polovina ima i njemački pasoš.
Osim toga, pola miliona ljudi migrantskog porijekla je na školovanju.
Podaci njemačkog saveznog zavoda za zapošljavanje pokazuju da u građevinarstvu i oblasti higijene i održavanje čistoće oko 30 odsto zaposlenih imaju strani pasoš.
U mnogim akademskim profesijama udio stranih radnika je već veoma visok, a oko 14 odsto lekara nema njemačko državljanstvo.
”Potrebna nam je migracija”, kaže stručnjak za tržište rada Herbert Briker sa Instituta za tržište rada i profesionalna istraživanja.
On smatra da čak i dolazak ljudi sa niskim kvalifikacijama može biti ekonomski isplativ.
Pojedinačno, takvi mirgranti su neto primaoci državnih davanja jer ne zarađuju dovoljnu penziju i u starosti zavise od socijalnih davanja, ali je njihov rad važan za uspjeh njemačkih firmi.
Studije pokazuju da se povećava izvoz u zemlje porijekla migranata, kao i transfer znanja i inovacije takođe idu ruku pod ruku sa migracijom.
Prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta 13 odsto svih patenata u Njemačkoj su prijavili pronalazači stranog porijekla.
U informaciono-komunikacionim tehnologijama stranci čine 23 odsto zaposlenih.
Naučne studije pokazuju da migranti u prosjeku zarađuju manje od Njemaca i da imaju veći rizik da budu privremeno nezaposleni i da kao rezultat toga, u prosjeku imaju manje penzije.
“Glavni problem nije migracija, već prevelike beneficije za osobe sa niskim primanjima i nezaposlene”, tvrdi stručnjak za penzije Bernd Rafelhušen sa Univerziteta u Frajburgu
Kako kaže, budući da su migranti u proseku manje kvalifikovani, oni pogoršavaju ovaj problem, zbog čega je ekonomski bilans migracije negativan.
Rafelhušen pritom jasno stavlja do znanja da ne zagovara smanjenje migracije, jer kako tvrdi, Njemačka nema izbor zbog pada nataliteta u posljednjih 40 godina.
On zagovara dovođenje mladih i obrazovanih stranaca u zemlju.
Prema studiji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, više od 35 odsto imigranata u 2020. godini bilo je niskokvalifikovano, dok je udio visokokvalifikovanih ljudi bio manji od 30 odsto i samim tim ispod prosjeka EU, piše Politika.
