Njemački uvoz iz Kine smanjio se u 2023. godini gotovo za petinu, ali udio grupe proizvoda koji čine više od polovine uvoza, uključujući hemikalije, računara i solarne ćelije, gotovo je nepromijenjen, utvrdio je Njemački ekonomski institut.
Ovisnost o uvozu nekih kategorija proizvoda, poput lijekova i rijetkih minerala, poput skandija i itrija, čak se povećala.
“Zato se još ne vide naznake jasnog strukturnog smanjenja rizika, definisanog kao kontinuirani trend u smjeru značajnog pada uvoza”, zaključak je istraživanja.
Otprilike 70 grupa proizvoda uklonjeno je sa spiska robe koju je Njemačka uglavnom nabavljala u Kini, ali zamijenile su ih druge grupe pa je ukupna brojka tek neznatno niža nego u 2022., kliznuvši s 213 na 200 grupa proizvoda.
Studija je objavljena uoči ovosedmičnog putovanja kancelara Olafa Šolca u Kinu. Pratiće ga predstavnici kompanija koje traže pravedniji pristup kineskom tržištu. Evropa istovremeno strahuje od vala jeftinog kineskog uvoza.
Šolc će sa sobom povesti izvršne direktore Siemensa i Mercedesa i grupu ministara, potvrđujući kontinuirano važnu ulogu kineskog tržišta za njemačke privrednike.
To je prvo Šolcovo putovanje u Kinu od prošlogodišnjeg usvajanja strategije koja predviđa “smanjenje rizika” kroz smanjenu ekonomsku izloženost drugoj po veličini svjetskoj privredi, ali bez konkretnih mjera i obavezujućih ciljeva, primjećuje “Reuters”, a prenosi “SeeBiz“.
