Kad god astronauti objave da su otkrili novu planetu, ‘nalik Zemlji’, obično se time misli na planetu koja ima gravitaciju približno sličnu Zemlji, da je dovoljno blizu zvijezdi koja je izvor toplote, ali ne preblizu i da ima tekuću vodu. Međutim, postoji još neophodnih uslova koji jednu planetu čine pogodnom za život:
1. Mjesec
Zemlja ima blagi nagib, pa se prilikom rotacije tetura, što može da uzrokuje drastične klimatske promjene u rasponu od 100 godina. Međutim, Mjesec ima važnu ulogu stabilizatora na našu orbitu, pa je i klima samim tim stabilnija. Takođe, Mjesec je zaslužan za plimu, a mnogi biolozi vjeruju da su prvi oblici života nastali upravo zahvaljujući smjenama plime i oseke.
2. Stabilna rotacija
I planeta bez stabilne rotacije bila bi potpuno useljiva (ovakve planete koje bi podsjećale na očne jabučice, smatra se da bi bile najbolji izbor za vanzemaljce). Međutim, regularnost dana i noći na ovakvoj planeti ne bi mogla da obezbjedi prevenciju ekstremnih temperatura i time ohrabri život.
3. Magnetno polje
Snažno i stabilno magnetno polje jedan je od najvećih blagoslova naše planete. Zemljino magnetno polje odbija kosmičke zrake i spriječava sunčeve baklje da sprže život na planeti.
4. Aktivan sastav zemlje
Oblak gasa i prašine koji se sjedinio sa zemljom, sadržao je dovoljno radioaktivnih elemenata koji održavaju strujanje jezgra planete milijardama godina. Bez tog strujanja ne bi bilo ni magnetnog polja uopšte.
5. Atmosfera
U vrijeme kada su planetu Zemlju naseljavale samo biljke, koje su nesvjesno proizvodile kiseonik zahvaljujući kom je kasnije nastao životinjski svijet, ozonski omotač imao je presudnu ulogu u spriječavanju radioaktivnih zraka da usmrte prve životinje.
6. Izolacija
Venera i Mars su blizu Zemlje, ali je naš solarni sistem u cjelini usred ničega. Budući da smo daleko od glavnih spiralnih krakova Mliječnog puta, u manjoj smo opasnosti da se suprotstavimo gravitacijskoj privlačnosti neke veće zvijezde (između ostalog).
7. Postojano sunce
Naše sunce je ‘žuti patuljak’, relativno rijedak tip zvijezde koja je mala i stabilna. Takođe, ima dug život i vjerovatno neće početi da se gasi još pet milijardi godina. Veće zvijezde obično sagorijevaju i umiru ranije, dok manje zvijezde imaju tendenciju da ispljunu ogromne oblake zračenja.
8. Vrijeme
Dok je Suncu ostalo oko pet milijardi godina, Zemlja je stara oko 4,5 milijharde godina, a život na Zemlji se pojavio tek u posljednjih pola milijarde. Naša planeta je dovoljno čvrsto i istrajno čekala prve znake života.
9. Gasni džin u komšiluku
Pored glavnih uloga koje imaju Mjesec i Sunce, prisustvo Jupitera, takođe, omogućava da se život na zemlji razvija i traje. Naime, Jupiter je ‘gasni džin’, a gasni džinovi imaju tendenciju da se skupljaju u blizini ‘zvijezda domova’. Jupiter je okrenut prema spoljašnjosti našeg Sunčevog sistema i njegova intenzivna gravitacija pogodno hvata potencijalne opasnosti, kao što su asteroidi i komete, čineći da pojave, poput one koja je zbrisala dinosauruse, budu rijetkost, piše “National geographic“.
