Ovaj slučaj može biti od koristi za državljane Bosne i Hercegovine koji su se razveli u jednoj zemlji, a imaju imovinu u drugoj.
Naime, godine 2017, muškarac i žena, oboje državljani Bosne i Hercegovine, vjenčali su se u Indijanapolisu, gdje su njih dvoje tada živjeli. Par se na kraju vratio u Bosnu i Hercegovinu i 2022. godine zajednički su podnijeli zahtjev za raskid braka nadležnom sudu u Bosni i Hercegovini.
Iako je par imao zajedničku imovinu u Indijani, imovina nije pomenuta u ovom zahtjevu za razvod braka, tako da, kada je sud u BiH odobrio razvod, o bračnoj imovini se nije raspravljalo.
Razvod u BiH, imovina u SAD
Međutim, 2023. godine, supruga je podnijela zahtjev za raskid braka Višem sudu u Marionu i zahtijevala podjelu te imovine.
Muž je pokušao da odbaci njen zahtjev na osnovu principa sudske uzajamnosti (pravna doktrina prema kojoj sudovi jedne države ili jurisdikcije priznaju i izvršavaju sudske odluke i akte drugih država iz učtivosti, uzajamnosti) tvrdeći da je sud u BiH već donio odluku o razavodu braka, tako da okrug Marion nije mogao da donosi odluku o istoj stvari.
Prvostepeni sud je usvojio zahtjev muža i odbio zahtjev žene za ponovno razmatranje.
Žena je kasnije te godine podnijela zahtjev za ispravljanje grešaka, tvrdeći da je Viši sud u Marionu pogriješio u usvajanju muževljevog zahtjeva za odbacivanje jer imovina u Indijani nije bila ni pomenuta u presudi suda u BiH. Viši sud u Marionu je usvojio njen zahtjev, poništivši prvobitnu presudu o odbacivanju.
Žalba Apelacioniom sudu
Muž se žalio na slučaj Apelacionom sudu u Indijani, pozivajući se na ponovo na princip uzajamnosti i već presuđenu stvar kao razlog zašto prvostepeni sud nije trebalo da odobri zahtjev žene.
U mišljenju iz septembra 2025. godine, koje je napisao sudija Stiven Šil, apelacioni sud je potvrdio presudu prvostepenog suda, navodeći da princip sudske uzajamnosti nije obavezno pravilo, te da je na prvostepenom sudu da odluči da li će odbaciti zahtjev žene na osnovu toga. Apelacioni sud smatra da ne može da utvrdi da li je prvostepeni sud zloupotrijebio svoje diskreciono pravo time što nije odbacio zahtjev supruge. Odgovarajući na argument res judicata, apelacioni sud je naveo da se pravilo ne primjenjuje jer sud u BiH tokom procesa razvoda nije se bavio pitanjem podjele bračne imovine.
Muž je sada podnio zahtjev Vrhovnom sudu države da prihvati nadležnost nad njegovom žalbom, prenose nezavisne.
