Svaštara

STRUČNJACI OBJASNILI ZAŠTO JE ODMOR ZA POJEDINE LJUDE GUBLJENJE VREMENA

Profesorica Seli Malkok istraživala je kulturološke razlike među nacijama, a jedna od razlika bila je u percepciji slobodnog vremena, odnosno u doživljaju odmora.

Moda - Cosmopolitan.rs

Kada sam prvi put krenula sa mužem u Tursku, pokušala sam da se pripremim za sve što bi moglo da krene po zlu, odloženi letovi i slično, ali nisam bila spremna na to, da kada smo došli na plažu da me pita: „Šta ćemo da radimo?““ kaže profesorica Selim Malkok sa Univerziteta Ohio state za Conversation.
U sebi je pomislila kako su došli da uživaju, i zapitala se zašto uopšte nešto moraju da rade. Tu je po prvi put uvidjela razliku među njima, On je Amerikanac, ona je Turkinja.

U želji da dalje istražuje ovu temu počela je da primjećuje koliki je imperativ u SAD „raditi nešto. To se najbolje vidjelo po tome kako se ljudi hvale da su zaposleni kao da je to znak časti“, kaže Malkok.

Ona je takođe je primjetila kolektivni poriv da se uradi što više za što je moguće manje vremena, a da se uvijek drži na oku sljedeća prilika.

U osnovi svega toga je vjerovanje da je odmaranje ili opuštanje gubljenje vremena“, kaže profesoica.
Ono što je nju posebno zanimalo je kako ovi stavovi mogu da utiču na opštu dobrobit ljudi?

U nizu novih studija koje je sprovela sa kolegama profesorima marketinga Gabi Tonijeto, Rebekom Reček i Majkom Nortonom, pokušali smo da pronađemo neke odgovore.

U jednoj studiji, 141 student postdiplomskih studija učestvovao je u našoj laboratoriji za ponašanje na Državnom univerzitetu Ohio. Popunili su nekoliko anketa, u kojima smo ih pitali u kojoj mjeri se slažu sa određenim tvrdnjama: „Vrijeme za slobodne aktivnosti je često izgubljeno vrijeme“, „Većina slobodnih aktivnosti je način da se potroši vrijeme“, to je bilo merilo da li podržavaju ideju da je slobodno vrijeme besmisleno.

Tokom ovih studija, učesnici su gledali četiri smiješna i popularna videa koje je različita grupa učesnika ocijenila kao zabavne. Nakon što su pogledali sva četiri videa, učesnici su naveli koliko im se dopao.

Ono što su otkrili je da učesnici koji su vjerovali da je slobodno vrijeme izgubljeno vrijeme, nisu toliko uživali u video snimcima.

U dodatnoj studiji, zamolili su učesnike da navedu koliko su uživali u raznim ležernim iskustvima – nekim aktivostima, poput vježbanja, a nekim pasivnim, poput gledanja televizije, zatim druženja sa prijateljima ili meditiranja.

Otkrili su da su oni, koji su na slobodno vrijeme gledali kao na uzaludno trošenje vremena, manje uživali u različitim vrstama aktivnosti. Štaviše, ovi ljudi su takođe bili skloniji stresu, anksioznosti i depresiji.

Stav koji je teško pokolebati

U drugoj studiji, željeli su da vide u kojoj mjeri je ovo bio jedinstven američki fenomen. Tako su regrutovali učesnike iz Francuske, SAD i Indije.

Zamolili su ih da navedu stepen u kom se slažu sa idejom da je slobodno vrijeme besmisleno. U skladu sa preovladavajućim stereotipima, bilo je mnogo manje francuskih učesnika koji su vjerovali da je slobodno vrijeme besmisleno u poređenju sa američkim i, posebno, indijskim.

Ali Francuzi koji su imali negativan stav o slobodnom vremenu bili su pod stresom, uznemireni i depresivni kao i njihove američke i indijske kolege. Dakle, dok Amerikanci i Indijci mogu lakše da povjeruju da je slobodno vrijeme besmisleno, posljedice takvog vjerovanja su ipak univerzalne.

Pandemija covid-19 je imala izražen uticaj na način na koji živimo, radimo i družimo se. Tokom ovog perioda, mnogi ljudi su napravili korak unazad i ponovo procijenili svoje prioritete.

Pitali smo se da li su se stavovi ljudi prema slobodnom vremenu promijenili. Pošto smo imali podatke iz studija prije i poslije pandemije, pa smo mogli da ih uporedimo. Na naše iznenađenje, nismo pronašli nikakve dokaze da su ova vjerovanja opala nakon pandemije. Za nas je ovo otkrilo koliko ukorijenjeno može da bude vjerovanje da je slobodno vrijeme izgubljeno vrijeme“, kaže profesorica.
Druga studija je to potvrdila.

Učesnici su pročitali članak u kojem se ili govori o efikasnosti aparata za kafu ili opisuje dokolicu na jedan od tri moguća načina: besmislen, neproduktivan ili produktivan.

Učesnici su zatim pet minuta igrali video igricu Tetris i rekli koliko im je bilo prijatno. Ono što su otkrili autori studije je da su oni koji su čitali članak u kom se slobodno vrijeme opisuje kao besmisleno i neproduktivno nisu uživali u igrici koliko oni koji su čitali o tome da je slobodno vrijeme produktivno ili čitali o aparatima za kafu.

Međutim, opisivanje slobodnog vremena kao produktivnog nije povećalo uživanje iznad osnovnog nivoa. Dakle, čini se da uokvirivanje dokolice kao produktivnog, recimo, kao dobrog načina za upravljanje stresom ili punjenje baterija, ne povećava uživaju u slobodnom vremenu.

Nije svako slobodno vrijeme isto

U studijama smo se fokusirali isključivo na ono što psiholozi nazivaju „terminalno slobodno vrijeme“ – slobodno vrijeme koje se odvija isključivo radi uživanja“, kaže ona.

Ovo se razlikuje od „instrumentalne dokolice“ – slobodnog vremena koje može da služi široj svrsi, kao što je sklapanje prijateljstava ili očuvanje zdravlja, i zbog toga se smatra produktivnijim.

Istraživali su da li bi negativni stavovi prema slobodnom vremenu bili manje štetni za instrumentalne aktivnosti u slobodno vrijeme.

Otkrili smo da je vjerovanje da je slobodno vreme besmisleno bilo posebno štetno za uživanje u terminalnim aktivnostima kao što je odlazak na zabavu. S druge strane, to je podstaklo uživanje u instrumentalnim aktivnostima, kao što je vođenje djece da gledaju mađioničarske trikove, što bi se moglo posmatrati kao iskustvo povezivanja, primjetlila je Malkok.
Da li je određena aktivnost terminalna ili instrumentalna dokolica je relativno i zavisi od osobe i situacije. Na primjer, ljudi mogu da vježbaju iz zabave (terminalna motivacija) ili da izgube težinu (instrumentalna motivacija). Okvir se uvijek može promijeniti, navodi profesorica i dodaje:

Možda neće biti lako promijeniti ono u šta vjerujete o slobodnom vremenu. Ali preoblikovanjem slobodnih aktivnosti kao instrumentalnih, više ljudi može, nadamo se, da iskoristi svoje prave prednosti: zadovoljstvo, oporavak, poboljšano mentalno zdravlje – i, da, uživanje na plaži, planini, u prirodi, radi uživanja“. prneosi “Hayat“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh