Nalazi studije, predstavljeni u časopisu Science, ukazuju na to da bi okretanje magnetskih polova, kada bi se ponovno dogodilo, bilo razorno – omogućilo bi pojačano zračenje iz svemira i razvoj ekstremnih vremenskih uvjeta.
Sjeverni pol juri prema Sibiru
Zemljino magnetsko polje proteže se u svemir i najviše je koncentrirano na Sjevernom i Južnom polu. No polovi ne miruju. Oni se kreću i povremeno preokreću.
Sjeverni pol danas se ne nalazi ondje gdje je nekad bio. 1900. bio je u Kanadi, a stoljeće kasnije blizu Grenlanda. U proteklih 18 godina jurio je na istok oko 40 kilometara godišnje, a trenutno se kreće prema Sibiru.
Procjenjuje se da se magnetski polovi okreću svakih 200.000 do 300.000 godina, no za sada još nema dovoljno znanstvenih uvida o učinku tog događaja na naš planet.
>>Sjeverni pol juri prema Sibiru. Ako se obrne, Zemlja će biti u velikoj opasnosti
Analizom godova stabla do datuma obrata polova
U novoj studiji Alan Cooper iz muzeja Južne Australije u Adelaideu i njegovi kolege identificirali su najtočniji trenutak u povijesti u kojem se dogodilo posljednje obrtanje polova Zemljinog magnetskog polja, koje se naziva Laschampov događaj.
Tim je procijenio da se ono dogodilo prije 41.560 do 41.050 godina te da je obrnuto stanje trajalo manje od 1000 godina.
