Za vrijeme Drugog svjetskog rata, psihijatar Viktor Frankl morao je da posjeti Aušvic, Dahau i druge koncentracione logore. To iskustvo pomoglo mu je da formuliše novu filozofiju života koju je detaljno opisao u mnogim svojim knjigama, posebno u djelu “Čovjek u potrazi za smislom”.
Osnovao je smjer egzistencijalne psihoterapije, poznatiji kao logoterapija. Ovaj termin dolazi od riječi “logos”, koju je Heraklit iz Efeza uveo u 6. vijeku prije nove ere. Pod njegovim uticajem, Viktor Frankl izvodi “značenje” – logopedska terapija je polje psihologije koja ima za cilj da utvrdi smisao života svake osobe. Aktivno se koristi za liječenje ljudi koji pate od egzistencijalnih problema i za pomoć u prevazilaženju duboke krize ličnosti.
Ponekad svi prolazimo kroz situacije zbog kojih patimo i sa kojima se ne možemo sami suočiti. Ne postoji jedinstvena formula koja bi djelovala u svakom pojedinačnom slučaju, ali moramo prihvatiti činjenicu da je patnja sastavni dio života.
“Ljubav prema sebi je polazna osnova razvoja osobe koja ima hrabrost da preuzme odgovornost za svoje postojanje“, Viktor Frankl.
Evo nekih lekcija Viktora Frankla:
1. Važnost izbora
Ljudi koji znaju kako da riješe svoje probleme i prevaziđu životne teškoće, sami biraju svoj put, uprkos uslovima u kojima se nalaze.
2. Život ima smisla u svim okolnostima
Ovde dr Frankl govori o očaju kao o matematičkoj operaciji. Očaj je jednak besmislenoj patnji. Kada ljudi ne vide smisao u svojoj patnji, padaju u očaj. Ali ako su u stanju da razaznaju značenje nastalih problema, lična tragedija pretvara se u dostignuće, kao način da je prevaziđu.
3. Svakodnevne aktivnosti vas pretvaraju u bolju verziju sebe
Da bismo postali bolja verzija sebe, moramo se svakodnevno pitati ko smo i ko želimo postati.
4. Razmislite za koga i za šta živite
Svako ima razlog da ih natjera da se kreću naprijed svaki dan, što motiviše i ispunjava smislom svaki minut našeg postojanja, svaki korak i svaku akciju. Ako ne možete promijeniti situaciju, uvijek možemo promijeniti vaš pristup tome.
Važno nije da li nešto očekujemo od života, već da li život nešto očekuje od nas. Razmislite o tome kako obogatite svoj život i šta on očekuje od vas, jer to je život koji šalje čovjeka iskušenja i stalno nešto zahtjeva od njega.
Moramo se zapitati šta možemo učiniti da promijenimo svoje živote i šta dajemo ovom svijetu i da djelujemo u skladu sa odgovorom.
5. Teškoće i patnje su stvarne
Prije ili kasnije, u životu se dogodi nešto loše, i to treba prihvatiti. Poteškoće stvaraju napetost između onoga što je već postignuto i onoga što još nije. Moramo razumijeti poteškoće, da su one dio života i da se protiv njih moramo boriti za nešto dostojno. Nešto što ima smisla.
6. Neizostavni smo
Prepoznavajući našu neophodnost, pojačava se osjećaj odgovornosti za sopstvene živote. Shvativši da od njega nešto očekuju ili da ima neki nezavršeni posao, osoba preuzima odgovornost, smatrajući to smislom svog života.
Čovjekov zadatak nije uvijek da se zabavi i izbjegne bol, već da nađe smisao svog života. Značenje bi trebalo da bude čak i u patnji. Niko ne može zauzeti vaše mjesto i patiti umjesto vas. Zato je jedini način da se oslobodite bola promjena stava prema njemu. Za sve postoji razlog, samo što ponekad za to ne znamo, piše “Lovesensa“.
