U obzir smo uzeli gnojenje materijama i otpadom koji inače skupljamo na vrtu misleći, da su korisne, time gnojimo ali štetimo vrtnim biljkama, piše “Budieko“.
Listovi ili grane crnog oraha nisu dobrodošle u vrtno gnojivo, jer crni orah ispušta tvari koje su potencijalno štetne biljkama, isto tako šteti gnojivu koje skupljamo na vrtu (otpadne biljke).
Ugalj i pepeo koji ostane od uglja, fabrike dodaju uglju cijeli niz hemikalija koje pospješuju gorenje, zato ga nije pametno bacati u gnojnicu i s time gnojiti biljke.
Mliječni proizvodi – ovi proizvodi su brzo kvarljivi, i uzrokuju neprijatne mirise. Pored toga njihovo prisustvo na vrtu može ndovući do vaših biljaka i vrta razne štetočine.
Biljke koje su napale uši ili neka druga vrsta bolesti, radi se o biljkama koje ste odstranili upravo zbog škodljivaca. Biljne uši i nametnici su jako otporni, i nakon truljenja biljke zadržavaju se u gnojivu te štete cijeloj gnojnoj masi.
Masnoće – iz jednakog razloga kao i mliječni proizvodi, masnoće nisu dobrodošle među biljno gonjivo. Na ljetnim temperaturama se širi neprijatan miris upravo zbog masnoća koje su u gnojnoj masi, a isto tako mogu privući razne životinje na vaš vrt.
Kosti – isti problem kao i s masnoćama. Pored toga otežavaju rast biljaka i neestetski djeluju na okolinu vrta.
Istrijebki domačih životinja – oni mogu da sadrže parazite, bakterije, viruse koji se preko gnoja s lakoćom mogu prenijeti na vaše biljhke.
Ostaci s vrta koji su bili pod uticajem pesticida – ako želimo biti ekološki osvješćeni, preporučljivo je smanjiti upotrebu pesticida i hemikalija.
Nije loše izbjegavati gore navedene stvari pri gnojenju vrta, treba imati na umu da se sve na kraju prenese na biljke koje koristimo pri prehrani. Gnoj, koji pripravljamo sami na vrtu nije toliko bezazlen.On je zavisan od organizama, bakterija i crva, koji raskrajaju gnoj. Otrovi i nepoželjne stvari koje su ovde nabrojane, mogu te organizme uništiti i uticati na kvalitet gnojne mase za koju mislimo da je korisna i ekološka.
