Svaštara

Spektakularne fotografije “prije i poslije”: Kako je Brazilac od pustare napravio raj posadivši 2 miliona stabala

Inicijativu pošumljavanja pokrenuli su brazilski fotograf Sebastijao Salgado i njegova supruga Lelija Deluiz kasnih 90-tih, kada su se suočili sa opustošenim predijelom oko ranča koji je Salgadu ostavljen u nasljedstvo, u blizini gradića Aimores.

Sebastijao Salgado sa suprugom - Noizz.rs

Njih dvoje su odlučili da preporode stanište koje je nekada bilo prelijepa bujna prašuma. Posljednji rezultati projekta su zapanjujući i divni.

Kada je proslavljeni fotograf naslijedio svoje imanje u državi Minas Žerais, umjesto divljeg tropskog predjela koje je pamtio kao dijete, dočekala ga je suha i opustošena zemlja u kojoj je svo drveće posječeno a živi svijet praktično nije ni postojao. Bio je očajan.

“Zemlja je bila bolesna kao i ja, sve je bilo uništeno. Samo 0,5 posto površine je bilo pokriveno stablima”, rekao je Salgado za “Guardian”.

Njenova žena, Lelia Deluiz je došla na ideju da ponovo posade drveće i obnove šumu. Kada su počeli projekat, svi insekti i životinje, ali i ribe počeli su da se vraćaju u svoje stanište. Salgado i njegovi partneri su podigli kredite i u aprilu 1998. osnovali Institut Terra, i do sada zasadili više od dva miliona stabala, i totalno promijenili okolinu. Salgado kaže da je pronašao jedno od rješenja za klimatske promjene, ali i veliku inspiraciju.

“Možda imamo rješenje. Samo drvo može da pretvori ugljen-dioksid u kiseonik. Moramo da obnovimo šume. Trebaju nam šume u kojima je nekada raslo isto drveće, jer ako pošumljavate na pogrešan način, regija će ostati tiha i bez životinjskog svijeta.

Pošumljavanje kroz godine – Noizz.rs

Fauna se preporodila, a mnoge vrste koje su bile na ivici izumiranja sada se nalaze na njihovoj farmi. Preko 172 vrste ptica, 33 vrste sisara, od kojih su dvije na listi najugroženijih. Takođe, na pošumljenoj oblasti živi i 156 novih vrsta reptila, kao i 293 vrste biljaka.

Edukacija i istraživanje su glavnim motiv njihovog Instituta Terra, pa su 2002. otvorili Centar za edukaciju i restauraciju životne sredine. Njegova misija je da nastavi proces i razvoj Atlanskih šuma. Do decembra 2017. predstavili su više od 700 edukativnih projekata, i uključili 65.000 ljudi u više od 170 opština širom država Espirito Santo i Minas Žerais.

U ovom trenutku, svega 10 posto površine čije je pošumljavanje počelo devedesetih čeka na svoja stabla i živi svijet. Osam prirodnih izvora na farmi je oživjelo, čak i u sušnim vremenima, sada teku brzinom od 20 litara u minuti. Domaće vrste drveća koje su zasađena na ovom području odabrane su sa cijem stvaranja šume sa visokom biomasom, piše “Noizz“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh