Svaštara

NARODNI OBIČAJI PRI POROĐAJU: Noću ne smije trudna žena nikad izlaziti iz kuće

U etnografskoj studiji dr. Leopolda Glicka objavljenoj u “Glasniku Zemaljskog muzeja” 1. jula 1890. godine, pod naslovom “Narodni običaji pri porođaju” možete pročitati kako su se porađale Bosanke i Hercegovke, te koji su tu običaji prije i poslije poroda.

Trudnoca - Nezavisne.com

Advertisements

Napominjemo, priloženi tekstovi su u izvornom jeziku i stilu:

Kako južni Slovjeni uopće, a narod u Bosni i Hercegovini naosob veoma prianja uz porodični život, to se samo sobom razumije, da ćemo rijetko kad naići na beženstvo. Samo onaka čeljad, kojoj je od prve mladosti srce iskvareno ili pamet ostala pusta, ili koja je baš nemilo zakržljala, osuđena je, (na sreću po zdravlje naroda) da mimo svoju volju svoj vijek proživi u beženstvu.

Većara, naročito starijeg, nekako slabo cijene. Nije to čitava ljudina, koji sebi nije umio osnovati svoje ognjište; nesretna je djevojka, koja ostane usidjelicom. Pa kad ih se dvoje nađu, te na svome ognjištu razbuknjaju plamen, to onda, dakako, očekuju božiji blagoslov, koji se javlja u vidu obilna podmlatka.

U domaćega svijeta nije doduše glavna svrha braku, da se nađe djece, kao u jevreja, ali opet vide nesreću u tome, kada ne bude od srca poroda, te ovakome zlu traže svakojakog lijeka.

Čorba od pijevca i vepra

Radi neplodnosti u braku ovuda, kako i drugdje, ponajviše krive ženu, ali pri tome rijetko kad uzroke traže u poremećenom stanju utrobe, ili u drugim bolestima, s kojih se dešava ovaka nedaća, nego to u najčešćim prilikama pripisuju nekim višim uticajima. Po njihovome sudu ili je to onda pokora od Boga, ili su krive vještice, ili zli dusi. Prema tomu udešavaju i lijekove od besplodice.

Srpkinje putuju na proštenje k čudotvornoj slici bogomajke u Čajniče, da ondje molitvom isprose od srca poroda, jer vele, da ova osobita pomoć daje u takim prilikama, Katolikinje plaćaju silne mise, Muhamedanke traže gatalice i zapise, Jevrejke opet ištu pomoć u rabina i hodža, sve pak ukupno upotrebljuju čitavo čislo simpatičkih i drugih lijekova iz narodnjeg ljekarstva, od kojih se nadaju pomoći u nerodici.

Hoćeš li, da se uvjeriš, da li će koja ženska uopće valjati za rađanje, a ti joj, ali da ona ne zna za što, u jutru podaj čašu ugrijane vode, u kojoj je rastopljeno nešto sirišta od zeca, neka to popije. Koja na to osjeti bolove u utrobi, ta će rađati, a koja ne osjeti, ostaće nerotkinja. Za ove stvari, vele, da kvare zametak: kiselo mlijeko, u kome je smočeno lišće od kopra. To treba kroz više dana uzimati jutrom i večerom. Četiri dana poslije menstruacije ne smije da bude spolnog druženja, a u večer petog dana neka žena popije malu čašicu soka od modre kadulje, i četvrt sata iza toga neka prilegne. Ako to ponovi više puta izastopce, onda će, kako uvjeravaju, imati djece.

Ako koja žena ne može da zatrudni, jer je očarana, onda neka sveštenik blagoslovi gospinu travu . Ovu travu onda treba kuhati i kroz nekoliko dana izjutra piti. Osim toga neka žena tu travu uza se nosi. Osim ovih iz biljarstva uzetih lijekova preporučuju se za unapređivanje oplodnje još ovi: Čorba od starog pijevca, u kojoj su mošnjice od vepra, ili obična bistra voda, u kojoj ima mrvičak osušene i u prašak stucane maternice od zečice. Oba ova lijeka treba dulje vremena upotrebljavati.

Čuvanje žene od kvara

Oblikom još čudnovatiji, ali sasvim prema duhu narodnjeg ljekarstva jesu oni lijekovi, što ih naznačuje rukopisna zbirka bosanskih lijekova iz godine 1749., priopćena u IV svesku “Glasnika” god. 1889. po dru Truhelki, i koje narod još mnogo upotrebljuje. Prve nedjelje po mlađaku (dakle kad je mlada nedjelja) neka se nerotkinja pri ishodu sunca uspne na vrbu, neka ondje progutne tri crva, nađena u plodu šipkovom i neka do tri puta rekne: “Sunce zađe za brdo a ja zađoh u breme”. U gnoju nepoznatog pastuha neka žena nađe čitavih ječmenih zrna, neka ih posije i kako poniknu, neka tri od njih pojede.

Nerotkinja neka jednoj trudnoj ženi kroz plot iz usta u usta dodade uskisla hljeba, pa će imati poroda. Kada kojoj dolazi mučno, kad povraća i volja joj dolazi na neobične stvari, to su onda prvi znaci, da je žena zatrudnjela, a to se još utvrđuje eksperimentom, što ga je već naveo dr. Vladan Đorđević u svome djelu “Narodna medicina u Srba”, i koji u tome sastoji, da ona, za koju se misli, da je zatrudnjela, kroz tri večeri jednu, pred vrata stavljenu sjekiru nakvasi pa u jutru prigleda, da li se je na sjekiri pokazala rđa. Ako se je rđa pojavila, onda nema sumnje, da je žena zatrudnjela.

Ako već čovjeka okružuje cijela četa dušmana od njegova plemena i zlih duhova, koji mu ogorčavaju život kako i gdje samo mogu, a ono se ta četa još umnožava spram trudne žene. Zle žene zavide joj sreću pa nastoje, da je očaraju ili ureknu; vile i ninovi svakake joj smetnje čine, samo da povrgne i t. d. Samo đavo pred trudnom ženom gubi moć, jer je ona posvećena blagoslovom božijim, što ga nosi pod srcem. Što god samo ima lijekova i pomoći od uroka, čina, ogramka, sve se to sada upotrebljuje u vidu kojekakih biljega, koji odvraćaju, i hamajlija, samo da se trudna žena sačuva od kvara.

Noću ne smije trudna žena nikad izlaziti iz kuće, ali ako to ipak mora da bude, onda ne smije zaboraviti da ponese komadić kruha pod desnom pazuhom, jer će inače biti žrtvom zlih čina, piše “Aura“…


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh