Svaštara

Novčanica s likom Tita imala je grešku koju niko nije primijetio

Jugoslavenski dinar bila je valuta koja se počela koristiti u Kraljevini SHS od 1920., a potom se koristila u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji, pa u Saveznoj republici Jugoslaviji.

Dinari

Advertisements

Imena države su se mijenjala, ali ne i dinar, koji je stekao kultni status, te je “jugoslavenski” prestao biti kad ga je Srbija zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom – godinama nakon što se nekadašnja Jugoslavija raspala, piše “Express“…

Početkom osamdesetih donesena je odluka da se postojeća serija novca zamijeni novom, modernijom. U novoj seriji, svaka pojedina novčanica je trebala predstavljati jednu od jugoslavenskih republika, na licu bi imala jednu historijsku ličnost iz te republike, a na naličju motiv iz te republike.

Najmanja novčanica od 10 dinara predstavljala bi najmanju republiku, Crnu Goru, a najveća postojeća od 1.000 dinara najveću republiku, Srbiju, a uvela bi se i nova novčanica od 5.000 dinara koja bi predstavljala Jugoslaviju. Prvo je trebala biti izdana najveća novčanica, a zatim bi se postupno zamjenjivale novčanice manjih apoena.

Godine 1985. izlazi nova serija novčanica, koja je započeta uvođenjem novčanice od 5.000 dinara s likom preminulog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

Ta je, do tada najveća izdana i dugo iščekivana novčanica izazvala je pravu buru u javnosti, a ona traje i danas – ne zbog njene vrijednosti, već greške koju ispočetka niko nije primijetio.

Naime, uz lik Tita upisana je i godina njegovog rođenja te smrti. Umjesto 1892- 1980, na novčanici je pisalo 1892-1930 – pa je prema njoj Tito umro 50 godina ranije!

Ono što je zanimljivo, da čak niti nakon uočavanja greške, ta novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao kako je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s pogreškom.

To znači kako je grešku na sebi nosilo oko 560 hiljada novčanica, a prema međunarodnim propisima država koja pusti više od jednog promila novčanica s vidljivom greškom, treba povući čitav novac iz serije iz opticaja.

Ali, pogrešna godina smrti Tita nije jedina greška kod ove novčanice. Naime niti je službeno spomenut datum kad se pušta u opticaj, a izgled i opis novčanice bio je posve različit od onog što je najavljeno u službenom listu SFRJ, JANI.

Druga novčanica trebala je biti u apoenu od 1.000 dinara, s datumom izdavanja 1986., predstavljati SR Srbiju i na licu imati portret Vuka Stefanovića Karadžića.

Sve matrice su bile gotove i novčanica je bila spremna za štampanje, ali nikada nije puštena u opticaj. S obzirom na hiperinflaciju, pojavila se potreba za novčanicama sve većih apoena, a ne sve manjih.

Pogledajte kurseve Narodne banke Jugoslavije u odnosu dinara prema stranim valutama na kraju godine:


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh