Svaštara

PRIČA O NULI: Kakav bi bio svijet da nije ovog “broja”

Često uzimamo zdravo za gotovo stvari koje susrećemo i koristimo svakodnevno, ali bez broja nula ne bismo znali koliko trebamo platiti za račune, koliko brzo vozimo ili koja je temperatura napolju. Riječ je o jako važnom broju koji nije uvijek ni bio broj.

Ilustracija - Globalcir.com

Nula ima dvije važne uloge. Prva je da označava mjesto – bez nje ne biste znali da je 1.000 veće od 100, koje je veće od 10 i 1. A druga je uloga sam broj, “posrednik između pozitivnog i negativnog”, kaže matematičarka dr. Hana Fri. Ali to nije uvijek bio slučaj, piše Daily Mail.

Vjerovatno nikoga neće iznenaditi da se matematika prvi puta pojavila kada se trebao odrediti i zabilježiti broj određenih stvari. Kada su Babilonci, drevni Grci i Maje razvijali svoje brojčane sisteme, svi su koristili vlastite znakove za mjesta u redu veličina. Ali tek kada su Indijci počeli razvijati svoj sistem, predak brojčanog sistema kakvog sad koristimo, nula je pravilno definisana. “U 7. vijeku matematičar Brahmagupta razvio je termine za nulu u zbrajanju, oduzimanju i dijeljenju, iako je s ovim zadnjim imao problema, kao što će imati i učenjaci vijekovima nakon njega”, kaže dr. Fri, prenosi “Globalcir“.

Brahmagupta je objasnio da svaki broj, ako ga oduzmete od njega samoga, daje nulu. Matematika u Indiji je sazrijela i krenula na istok, prema Kini, te na zapad, šireći svoj uticaj na arapsku i ostale islamske kulture gdje je bila instrumentalna u trgovini.

Otpor u Evropi

Ali u Evropi nula je naišla na snažan otpor – hindu-arapski sistem bio je u suprotnosti s brojčanim sistemom koji je uspostavilo još Rimsko carstvo. Ali to se počelo mijenjati u 13. vijeku kada su učenjaci poput italijanskog matematičara Fibonacija počeli koristiti novi sistem u svojim radovima.

Tokom narednih 400 godina matematika je evoluirala od početnih praktičnih primjena do sve apstraktnijih funkcija, a nula je postala jedna od osnova kalkukusa.

U fizici, apsolutna nula je 0 Kelvina (-273°C), najniža moguća temperatura kada toplinska energija uopšte nije prisutna.

Kalkukus je svakome omogućio razbijanje dinamičkih sistema na manje i manje jedinice, sve bliže nuli, ali je izbjegao zamku dijeljenja s nulom.

“U sadašnje vrijeme, kako binarni numerički sistem čini osnovu kompjuterskog programiranja, nula ponovo ukazuje na svoju vrijednost”, kaže dr. Fri.

https://youtu.be/agOgozYGXOU


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh