Svaštara

Brzorastuće drvo hit: Na Zapadu se traži za proizvodnju namještaja, mnogi je koriste i za ogrjev

Na Zapadu se traži za proizvodnju namještaja, mnogi je koriste i za ogrjev

Brzorastuće drvo - Vecernji.hr

– Ne zahtijeva previše posla. Zalijeva se samo prvu godinu i otporna je na mraz. Posadili smo oko 1000 komada – kaže Čakovčanka (podaci poznati redakciji), uzgajivačica paulovnije, brzorastuće vrste drveta podrijetlom iz Kine, koje je u Hrvatskoj sve popularnije, iako još nije posve jasno koliko se i gdje smije saditi te tko sve smije prodavati sjeme i sadnice. Zato su i uzgajivači oprezni u javnim istupima, piše “Vecernji“.

– Mislim da ograničenja trenutačno nema jer paulovniju možete tretirati i kao usjev pa se može koristiti i kao krmivo za stoku, s otkosom svake godine. Ako se koristi za sječku, eksploatira se svake druge, a kao drvo za ogrjev spremna je za sječu nakon treće ili četvrte godine – nabraja prednosti uzgajivačica koja se odlučila za vrstu paulovnija elongata, hibrid shant tong.

– Kad vidimo zapušteno zemljište na kojem rastu alergeni poput ambrozije, bilo bi mudrije oplemeniti ga sadnjom paulovnije. Na Zapadu je velika potražnja pa se cijena drvne građe kreće od 2500 do 7000 kuna po prostornom metru – dodaje. Osim zarade na prodaji za proizvodnju namještaja i peleta, uzgajivači računaju i na uštede na kućnim računima za grijanje jer će ga koristiti za ogrjev. Iako ima znatno manju kalorijsku vrijednost od hrasta, bukve ili topole, prednost joj je brzi rast. Nasadi niču. Jednu smo plantažu pronašli između Palinovca i Hodošana, gdje je vlasnik uveo i sustav navodnjavanja za stotinjak stabala visine dva metra.

Ravnatelj javne ustanove Međimurska priroda Siniša Golub poziva na oprez. Ta je ustanova ovih dana organizirala predavanje “Paulovnija – drvo budućnosti ili ipak ne?” na kojemu je dipl. inženjer šumarstva Mario Vlašić upozorio kako je sadnja dopuštena samo u hortikulturne svrhe u dvorištima i uz kuće, a zabranjena u šumama ili unutar zaštićenih prirodnih područja! O ponašanju paulovnije u ekosustavu Europe vrlo je malo znanstvenih radova. Golub podsjeća na biljku zlatošipku koja je prije nekoliko desetljeća uvedena u prirodu kao blagodat za pčelarstvo.

– Ambrozija je došla nepozvana, a prije nje i bagrem, u narodu zvan agacija, čisti šumski korov, vrsta čije je prirodno stanište Sjeverna Amerika. Postavlja se pitanje jesmo li nešto naučili iz prošlosti ili ćemo s paulovnijom ponoviti greške u budućnosti? – ističe.

Sjeme na internetu

Šumari upozoravaju da je još mnogo nejasnoća vezanih za sadnju drveta koje se polako ali sigurno širi u ekosustavu. Sjeme i sadnice prodaju se i preko interneta. Dvjesto sjemenki stoji 20 kuna, a jedna sadnica u posudici od 15 do 20 kuna.


loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh