Misterije

Bilderberška grupa: Vladari iz sjenke ili klub za večere bogatih

U četvrtak će možda najkontroverznija tajna organizacija na svijetu početi četvorodnevni sastanak iza zatvorenih vrata u luksuznom hotelskom kompleksu u Montreu, u Švajcarskoj.

Vojska je obezbjeđivala sastanak grupe u Austriji 2015. godine - BBC

Advertisements

Da li je Bilderberška grupa ključni dio međunarodne diplomatije ili dio opasne zavjere?

U četvrtak će vjerovatno najkontroverznija tajna organizacija na svijetu – Bilderberška grupa – započeti četvorodnevni sastanak iza zatvorenih vrata u luksuznom hotelskom kompleksu u Montreu, u Švajcarskoj, prenosi “BBC“.

Pozvana je grupa od oko 130 elitnih političkih lidera i visokih predstavnika industrije, finansija, akademije, rada i medija.

Vi niste.

Bez obzira koje novine čitate, TV kanale gledate ili društvene medije pratite, nećete pročitati reportažu bilo kog novinara sa te konferencije – svima im je zabranjen pristup.

Globalna elita

Među učesnicima iz Amerike su Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa, Satija Nadela, izvršna direktorka Majkrosofta, bivši predsednik Gugla Erik Šmit, milijarder i osnivač Pejpala, Piter Til i Henri Kisindžer, bivši državni sekretar SAD.

Zvanice iz drugih zemalja su pojednako poznate.

Ali ne pozivaju se svake godine samo oni sa vrha društvene ljestvice, već i oni koji se kreću ka njemu.

Kad je Bil Klinton prisustvovao sastanku 1991. nije bilo sigurno čak ni da će biti kandidat Demokratske stanke za predsjedničku trku naredne godine, a kamoli da će na kraju zamijeniti Džordža Buša Starijeg u Bijeloj kući.

Toni Bler je išao na sastanak 1993. godine, a lider Laburističke stranke postao je tek sljedeće godine poslije smrti Džona Smita. Za premijera Velike Britanije izabran je 1997. godine.

Diplomatija ili zavjera?

Ali da li je Bilderberška grupa prosto prilika za članove svjetske elite da pričaju nasamo na otvoren i opušten način ili je to, kao što tvrde njeni najveći kritičari, zatvorena klika koja želi da podrije globalnu demokratiju?

Teoretičari zavjere, koji i te kako zastupaju potonji stav, optužili su je za sve, od tendencioznog izazivanja finansijske krize do planiranja ubistva 80 posto svjetske populacije.

Razuzdani američki radijski voditelj Aleks Džons, dugogodišnji protivnik grupe, ometao je njene sastanke megafonom: “Znamo da ste nemilosrdni. Znamo da ste zli. Mi cijenimo vašu tamnu moć.”

Iz pepela rata

Lako je uvidjeti kako dugi, misteriozni historijat Bilderberške grupe može da privuče tako agresivne optužbe.

Prvi sastanak održao se 1954. godine, sa ciljem da se učvrste veze Amerike i Evrope i da se spriječi novi globalni sukob poslije Drugog svjetskog rata.

Njeni metodi rada oduvijek su bili tajnoviti.

Ne pozivaju se novinari, ne šalju se saopštenja poslije sastanaka i organizacija održava samo jednostavnu internet stranicu koja izgleda kao da je dizajnirana 1990-tih.

Mjesto za razgovor?

Ali uprkos tome što izgleda kao da se Bilderberška grupa zasniva na privatnom klubu negativaca iz filmova o Džejmsu Bondu, glavnotokovski komentatori kažu da je ona mnogo manje zlokobna nego što izgleda.

Dejvid Aronovič, kolumnista za Tajmsove listove u Velikoj Britaniji, kaže da je škrgutanje zubima zbog Bilderberga smiješno.

“To je zapravo samo povremeni klub za večere bogatih i moćnih”, tvrdi on.

I to jedan, tvrde neki, od kog svi imamo koristi.

Denis Hili, suosnivač grupe i britanski ministar finansija sedamdesetih, rekao je Džonu Ronsonu u njegovoj knjizi Oni da ljudi previđaju praktičnu korist od nezvaničnog umrežavanja.

“Bilderberg je najkorisnija međunarodna grupa čijem sastanku sam ikad prisustvovao”, rekao mu je on.

“Povjerljivost je omogućila ljudima da govore iskreno bez straha od reperkusija.”

Sljedbenici Bilderberške grupe tvrde da njena tajnovitost omogućuje ljudima da otvoreno govore istinu jedni drugima, a da ne moraju da brinu o tome kakav će politički odjek imati ono što kažu ili kako će to spinovati mediji.

Prava moć

Ali to ne znači da grupa ne posjeduje moć.

Teoretičari zavjere se možda previše uzbude kad govore o njoj, ali su u suštini u pravu, kaže profesor Endrju Kakabadse, ko-autor knjige Bilderberški ljudi.

Grupa poseduje pravu moć koja daleko nadmašuje Svetski ekonomski forum, koji se sastaje u Davosu, tvrdi on. A bez transparentnosti, lako je vidjeti zašto se ljudi brinu zbog njenog uticaja.

“Mnogo je pametnija od zavjere”, kaže profesor Kakabadse. “To je oblikovanje načina na koji ljudi razmišljaju tako da izgleda kao da ne postoji alternativa onome što se dešava.”

Cilj grupe je da okupi političku elitu i sa ljevice i sa desnice, ostavi ih da se druže u opuštenom, luksuznom okruženju sa poslovnim liderima i puste da se ideje same lagano krčkaju.

Možda djeluje kao precenjeni prijem sa večerom, ali to bi značilo da ste promašili poentu.

“Ako ste bili na dovoljno večera, znat ćete da u jednom trenutku u prvi plan izbije neka tema”, kaže on.

Tema Bilderberga je da se podstakne konsenzus oko slobodnog zapadnog tržišnog kapitalizma i njegovih interesa širom planete, kaže on.

“Da li sve to vodi ka ideji o vladavini svijetom? Na neki način, da. Postoji vrlo jaka inicijativa da svetom upravlja Jedna vlada oblikovana po slobodnom zapadnom tržišnom kapitalizmu.”

Strah

Džejms Mekonahi, ko-autor Bazičnog vodiča za teorije zavere, kaže da tajnovita priroda takvih grupa omogućava protivnicima da projektuju vlastite strahove na njih.

U SAD, najekstremniji strah od Bilderberške grupe jeste da ovu tajnovitu kliku vodi Evropska unija i da ona ugrožava američke slobode.

U Evropi je često mišljenje da elita slobodnog tržišta pokušava da proturi desničarske ciljeve.

Konvencionalna kritika otuđenih ljudi koji traže red u haotičnom svijetu mogla bi da bude istinita. Ali postoji tu nešto više od toga, tvrdi Mekonahi.

“Drugo objašnjenje je opasnije. Da su oni savršeno u pravu – samo pretjeruju u načinu na koji to artikulišu.”

Bilderberška grupa odgovara zamisli kako bi funkcionisala jedna globalna zavjera – tajnovito tijelo koje pokušava da oblikuje pravac u kom će se svet kretati, sugeriše on.

“Jedina razlika je stepen zlikovaštva”, kaže on. O”ni ovu kliku vide kao otvoreno zlu. A stvari su prilično suptilnije od toga.”

Uprkos svim ekstremnim pričama o tajnovitim grupama koje vladaju svetom, a koje u ekstremnim oblicima nekad prerastaju u neosnovane, svirepe antisemitističke teorije zavere o Jevrejima, svi pomalo dugujemo nešto teoretičarima zavere, tvrdi Mekonahi.

“Povremeno morate da odate poštu teoretičarima zavere koji pokreću teme koje je glavnotokovska štampa zapostavila. Mediji su tek nedavno počeli ozbiljno da se bave Bilderberškom grupom. Da li bi mediji objavljivali priče o njima da se svuda ne izriču te sulude optužbe?”

Iracionalno

Ali Aronovič se ne slaže sa tim. Verovanje u klike dovodi do toga da se određene grupe pretvaraju u žrtve i da se ometa racionalan pogled na svet.

“Snažno vjerovati u Bilderberšku grupu znači vjerovati u fantaziju”, kaže on. “To sugeriše da postoje ljudi – poput Boga – koji se ponašaju kao viša sila. I zamijenjuje nepodnošljivu pomisao da nema nikakvih zakulisanih radnji, da je svijet prosto haotičan.”

“To je možda oblik terapije, ali ljudi zbog nje vjeruju u jednu anti-naučnu poruku.”

Adaptirano iz članka Toma De Kastele


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh