Okupirana područja na istoku i jugu Ukrajine, Rusija želi da prisvoji lažnim referendumima. To podsjeća na aneksiju Krima 2014. godine, ali postoje razlike, piše DW.
Prvih takvih najava bilo je na proljeće, a sad, po ubrzanom postupku, Rusija želi da anektira osvojena područja na jugu i istoku Ukrajine. Glasanje o pripajanju tih područja, trebalo bi istovremeno da se održi u oblastima Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, i to tokom više dana, od danas do 27. septembra. U svom govoru u srijedu 21. septembra, ruski predsjednik Vladimir Putin je najavio da će Moskva priznati rezultate.
Kao i za vrijeme aneksije Krima 2014. godine, Rusija nastoji da djeluje nepristrasno. Takozvane “referendume” su najavili lokalni ukrajinski političari koje je imenovala i vojno podržava Moskva. Slično kao i u slučaju Krima prije osam godina, glasanje je pomjereno unaprijed. Najprije se kao mogući datum spominjao 4. novembar. U Ukrajini su zabranjeni regionalni referendumi. Kao i na Krimu, nezavisnih posmatrača neće biti.
Glasanje uz policijsku pratnju
Toliko o paralelama. Razlika je još i više. Donjeck i Lugansk su separatističke republike koje su od 2014. godine faktički pod ruskom kontrolom i koje su neposredno prije invazije u februaru priznate od strane Putina kao nezavisne države. Oblasti Herson i Zaporožje su, međutim, gotovo potpuno ili djelimično okupirane od strane Rusije tek na početku invazije. U sve četiri oblasti borbe se vode sve do danas. „Referendum“ je planiran i u oblastima istočno od Harkova, koje su do prije neki dan bile okupirane. To je očigledno spriječila uspešna ukrajinska kontraofanziva.
Kako javljaju ruski mediji, na glasanjima će biti regionalnih razlika. U Donjecku i Lugansku na papiru će biti samo jedno pitanje: „da“ ili „ne“ za priključenje Ruskoj Federaciji. U Hersonu i Zaporožju se postavljaju tri pitanja, na koja treba da se odgovori sa jednim „da“ ili „ne“: izlazak iz Ukrajine, osnivanje nezavisne države i priključenje Rusiji. Glasaće se i u Rusiji, gdje je od 2014. godine izbjeglo stotine hiljada Ukrajinaca. Međutim, velika većina, nekoliko miliona, pobjegla je u oblasti Ukrajine koji su pod kontrolom Kijeva.
Elektronsko glasanje nije predviđeno. U oblasti Zaporožje bi, između ostalog, mobilni timovi s policijskom pratnjom trebalo da obilaze kuće, najavio je u intervjuu za rusku televiziju „Rusija 24“ načelnik vojno-civilne administracije Zaporoške oblasti Jevgenij Balicki.
Ruski ciljevi s „referendumima“
Nakon što se priključenje formalizuje, borci iz Donjecka i Luganska biće uključeni u rusku vojsku. Plan Moskve za Herson i Zaporožje je drugačiji: tamo će se regrutovati dobrovoljci. Priključenje novih oblasti Rusiji bi dalo mogućnost da upotrijebi „sve svoje snage za samoodbranu“, napisao je na svom kanalu na Telegramu bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev. Mnogi posmatrači to su protumačili kao prijetnju nuklearnim oružjem. Međutim, tokom ljeta je došlo do ukrajinskog napada na ruskim vojni aerodrom na anektiranom Krimu, ali nakon toga nije uslijedila momentalna reakcija Rusije.
Ruski politikolog Dmitrij Oreškin u razgovoru za DW kaže da se odustalo od prvobitnog ruskog plana o naizgled urednom glasanju. To glasanje „za vrijeme rata, kada je skoro polovina stanovništva izbjegla“, ne može biti shvaćeno ozbiljno.
O trenutnom raspoloženju u ukrajinskim oblastima okupiranim od strane Rusija nema pouzdanih informacija. U anketi koju je 2019. godine naručio Berlinski centar za istočnoevropske i međunarodne studije (ZOiS), manje od polovine stanovnika separatističkih oblasti Donjeck i Lugansk izjasnilo se za pripajanje Rusiji, ukupno oko 45 odsto. Pritom su mnogi od njih podržali autonomni status – oko 27 odsto, dok se 54 odsto ispitanih izjasnilo za povratak tih oblasti u Ukrajinu.
Ruski ciljevi
Nakon što se priključenje formalizuje, borci iz Donjecka i Luganska biće uključeni u rusku vojsku. Plan Moskve za Herson i Zaporožje je drugačiji: tamo će se regrutovati dobrovoljci. Priključenje novih oblasti Rusiji bi dalo mogućnost da upotrijebi “sve svoje snage za samoodbranu”, napisao je na svom kanalu na Telegramu bivši ruski predsjednik Dmitri Medvedjev. Mnogi posmatrači to su protumačili kao prijetnju nuklearnim oružjem. Međutim, tokom ljeta je došlo do ukrajinskog napada na ruskim vojni aerodrom na anektiranom Krimu, ali nakon toga nije uslijedila momentalna reakcija Rusije.
Ruski politikolog Dmitrij Oreškin u razgovoru za DW kaže da se odustalo od prvobitnog ruskog plana o naizgled urednom glasanju. To glasanje “za vrijeme rata, kada je skoro polovina stanovništva izbjegla”, ne može biti shvaćeno ozbiljno.
O trenutnom raspoloženju u ukrajinskim oblastima okupiranim od strane Rusija nema pouzdanih informacija. U anketi koju je 2019. godine naručio Berlinski centar za istočnoevropske i međunarodne studije (ZOiS), manje od polovine stanovnika separatističkih oblasti Donjeck i Lugansk izjasnilo se za pripajanje Rusiji, ukupno oko 45 posto. Pritom su mnogi od njih podržali autonomni status – oko 27 posto, dok se 54 posto ispitanih izjasnilo za povratak tih oblasti u Ukrajinu.
