Svijet

Upravo objavljeno upozorenje naučnika o klimi: “Ovo je crveni alarm za svijet”

POŽARI, poplave i ekstremni vremenski uvjeti diljem svijeta posljednjih mjeseci samo su najava onoga što se može očekivati ​​ako se nastavi globalno zatopljenje, tvrde znanstvenici, dok se vodeći svjetski autoritet za klimatske promjene sprema upozoriti na neizbježan i strašan rizik za globalnu klimu.

Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) objavit će danas najopsežniju procjenu do sada, manje od tri mjeseca prije važnih razgovora u UN-u, piše The Guardian. Konferencija počinje u 10 sati.

Nalazi iz procjene su finalizirani u subotu navečer i predstavljaju osmogodišnji rad vodećih znanstvenika iz ovog područja.

PRIJE 28 MINUTA
JOHNSON: IZVJEŠĆE BI TREBALO BITI POZIV ZA BUĐENJE
Nakon oštrih upozorenja IPCC-a o klimatskim promjenama, britanski premijer Boris Johnson pozvao je na hitne globalne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, javlja BBC.

Johnson je rekao da izvješće IPCC-a “otrežnjujuće štivo” i da se nada da će to izvješće biti “poziv na uzbunu svijetu da odmah poduzme mjere” uoči summita o klimi koji će se u studenom održati u Glasgowu.

“Znamo što se mora učiniti kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje – poslati ugljen u povijest i prijeći na čiste izvore energije, zaštititi prirodu i osigurati financijsku pomoć za zemlje na prvoj liniji fronta”, rekao je.

PRIJE 34 MINUTE
TOPLJENJE POLARNOG LEDA UTJEČE NA CIJELI PLANET
Iako se morski led uglavnom nalazi na Arktiku i Antarktiku, njegovo topljenje ima snažan učinak na cijeli planet.

To je zato što svijetla površina leda reflektira sunčevu svjetlost natrag u atmosferu, i u svemir – održavajući polarna područja mnogo hladnijima od ekvatora.

No kako se led postupno topi, sve je manje svijetlih površina koje reflektiraju ovu sunčevu svjetlost, što znači da se više topline apsorbira na površini i temperatura oceana raste.

Zagrijani ocean zatim dalje topi led, pokrećući kontinuirani ciklus zagrijavanja i topljenja. To narušava normalnu cirkulaciju oceana, što utječe i na ostatak svjetske klime.

PRIJE SAT VREMENA
RAZINA MORA RASTE, POSLJEDICE BI MOGLE BITI OGROMNE
Razina mora raste zbog zagrijavanja u polarnim regijama, zbog kojih se topi morski led i uzrokuje toplinsko širenje vode.

To je problem jer ako razina mora nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, na kraju će obalna područja, a moguće i čitavi otoci, biti poplavljena ili će potpuno nestati pod vodom.

Dio zemljišta koje bi se izgubilo važno je za uzgoj hrane, poput delte Nila.

Milijuni ljudi mogli bi biti raseljeni. Jedno lokalno vijeće u Sjevernom Walesu već je donijelo plan za evakuaciju svih stanovnika svog obalnog sela u sljedećih 25 godina, ili ranije ako bude potrebno.

PRIJE SAT VREMENA
PET KLJUČNIH POSLJEDICA
– Temperature će do 2040. godine prema svim scenarijima emisija doseći 1,5 C iznad razine koja je zabilježena u razdoblju od 1850-1900 godine.

– Arktik će vjerojatno biti praktički bez leda u rujnu barem jednom prije 2050. u svim procijenjenim scenarijima.

– Sve češće će se pojavljivati neki ekstremni događaji “bez presedana u povijesnim zapisima” čak i pri zagrijavanju za 1,5 °C.

– Predviđa se da će se ekstremni događaji na razini mora koji su se dogodili jednom u sto godina u nedavnoj prošlosti dogoditi barem godišnje na više od polovice lokacija na kojima se mjeri razina plime i oseke do 2100.

– U mnogim će regijama vjerojatno biti požara.

PRIJE SAT VREMENA
KLJUČNE TOČKE IZVJEŠĆA
– Globalna površinska temperatura bila je 1,09 C viša u desetljeću između 2011. i 2020. nego u razdoblju između 1850.-1900. godine.

– Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene od 1850. godine.

– Nedavna stopa porasta razine mora gotovo se utrostručila u odnosu na 1901.-1971. godine.

– Ljudski utjecaj je “vrlo vjerojatno” (90%) glavni pokretač globalnog povlačenja ledenjaka od 1990-ih i smanjenja arktičkog morskog leda.

– “Gotovo je sigurno” da su toplinski valovi, uključujući vrućine, postali sve učestaliji i intenzivniji od 1950 -ih, dok su hladni događaji postali rjeđi i manje ozbiljni.

PRIJE SAT VREMENA
“OVO JE CRVENI ALARM ZA ČOVJEČANSTVO”
Štetan utjecaj čovječanstva na klimu je činjenica, kažu UN -ovi znanstvenici u studiji.

Autori izvješća tvrde da se ne može isključiti da se porast razine mora od dva metra do kraja ovog stoljeća.

No, postoji nova nada da bi značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo stabilizirati porast temperatura.

“Današnje izvješće Radne skupine 1 IPCC-a je crveni alarm za čovječanstvo”, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

“Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. No, kako današnje izvješće jasno pokazuje, nema vremena za odgađanje niti mjesta za izgovore. Računam na čelnike vlada i sve zainteresirane strane da osiguraju uspjeh COP26”, rekao je.

PRIJE SAT VREMENA
“OVO NISU KLIMATSKE PROMJENE, OVO JE KLIMATSKI KAOS”
“Izvješće nam govori o tome kako su utjecaji klimatskih promjena sada mnogo rašireniji nego što smo mislili, i mnogo ozbiljniji – od toplinskih valova do suša do požara, do velikih pljuskova i obalnih poplava”, rekla je Christiana Figueres, voditeljica UN-ovog sporazuma koji je omogućio Pariški sporazum.

Dodala je kako se s nizom nedavnih ekstremnih vremenskih događaja koji su se dogodili u kratkom vremenskom razdoblju situacija sada nalazi u kriznoj točki.

“Ovo više nisu klimatske promjene, ovo je klimatski kaos. Izvještaj nam daje znanstveno shvaćanje koje podupire klimatski kaos koji svakodnevno promatramo”, rekla je Figueres za BBC.

PRIJE SAT VREMENA
“NE MOŽEMO SI DOPUSTITI DA ČEKAMO DVIJE GODINE”
Smanjenje emisija stakleničkih plinova mora biti mnogo brže, rekao je. “Moramo poduzeti hitne mjere za smanjenje emisija ako želimo spriječiti da se ovo pogorša”, rekao je Betts. “Što nam je dulje potrebno, ozbiljnost klimatskih promjena će biti veća”, kazao je.

Alok Sharma, britanski ministar koji će predsjedati UN-ovim razgovorima o klimi Cop26, koji će se održati u Glasgowu ovog studenog, rekao je u subotu: “Ovo će biti najveće upozorenje do sada da ljudsko ponašanje zabrinjavajuće ubrzava globalno zagrijavanje i to je razlog zašto Cop26 mora biti trenutak kad ovo ispravljamo. Ne možemo si dopustiti da čekamo dvije godine, pet godina, 10 godina – ovo je trenutak. Posljedice neuspjeha bile bi katastrofalne – mislim da nema druge riječi za to.”

Rachel Kennerley, međunarodna aktivistica u Prijateljima Zemlje, rekla je: “Svjetski klimatski znanstvenici spremni su izdati oštro upozorenje koje se ne može zanemariti. Međunarodna zajednica mora brzo postići brzinu i opseg akcija potrebnih za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena. Vrijeme je da okončamo naše oslanjanje na prljavi plin, ugljen i naftu te uložimo u zelena radna mjesta i izgradimo budućnost s nula ugljika, koja nam je hitno potrebna.”

PRIJE SAT VREMENA
“MJESTA U KOJIMA ŽIVIMO NISU IZGRAĐENA ZA NOVU KLIMU”
Simon Lewis, profesor znanosti o globalnim promjenama na Sveučilištu u Londonu, rekao je: “Opažanja ovog ljeta pokazuju da bi neki utjecaji predviđeni u prethodnim procjenama klime IPCC-ja mogli biti podcijenjeni, ali ne možemo znati je li razorno ljeto prošle godine nova norma, trebaju nam podaci od još nekoliko godina. No ono što znamo je da će se, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, pojaviti sve ozbiljniji utjecaji na klimu”, kaže.

Upozorio je da će posljedice biti teške. “Moramo imati na umu da svi živimo na mjestima koja su građena desetljećima i stoljećima da bi se dobro nosila s tadašnjom klimom. Zaista, jako zastrašujuća stvar u vezi s klimatskom krizom je da se svako postignuće svakog ljudskog društva na Zemlji dogodilo u klimi koja više ne postoji “, rekao je. “Pritisci su na svjetskim liderima da se slože i oko detaljnih i ostvarivih planova za smanjenje emisija te o planovima prilagodbe klimatskim utjecajima, kada se sastanu u studenom u Glasgowu.”

Ekstremno vrijeme ove godine također je pokazalo koliko je važno da zemlje i zajednice diljem svijeta poduzmu korake kako bi se nosile s tim utjecajima, rekao je Richard Betts, profesor utjecaja na klimu na Sveučilištu Exeter i voditelj istraživanja utjecaja na klimu. “Sada moramo živjeti s posljedicama onoga što smo već učinili klimi. Beznadno smo nespremni nositi se sa sve ozbiljnijim ekstremnim vremenskim prilikama, iako ih je znanost predviđala desetljećima.”

PRIJE SAT VREMENA
“UČINCI KLIMATSKIH PROMJENA VIŠE NISU SUPTILNI”
Michael Mann, profesor atmosferskih znanosti na Državnom sveučilištu Pennsylvania, rekao je da će ovo biti posljednja procjena IPCC-ja koja može napraviti stvarnu razliku u smislu politike, prije nego što prosječna temperatura poraste za 1.5°C.

“Klimatske promjene sada uzrokuju pojačane vremenske ekstreme kakvima smo svjedočili ovog ljeta – suše, toplinske valove, požare, poplave, superoluje”, rekao je. “Učinci klimatskih promjena više nisu suptilni. Vidimo ih u stvarnom vremenu u obliku ovih neviđenih ekstremnih vremenskih nepogoda”, rekao je.

Posljednjih mjeseci došlo je do požara u SAD-u, toplinskih valova na sjevernim geografskim širinama i razornih poplava u Kini i Europi. Znanstvenici upozoravaju da bi to moglo postati norma ako se klimatske promjene ne zaustave.

PRIJE SAT VREMENA
“VRIJEME NAM JE GOTOVO ISTEKLO”
Doug Parr, jedan od čelnika britanskog Greenpeacea, rekao je da vlade moraju voditi računa o upozorenjima znanstvenika.

“Gotovo da ne postoje praktični i ostvarivi planovi vlada koji bi nas trebali držati ispod navodno sigurnih granica zatopljenja. Hitna klimatska akcija bila je potrebna prije nekoliko desetljeća – sada nam je gotovo isteklo vrijeme. Vlada Velike Britanije ima veliku odgovornost kao domaćin UN-ovih pregovora o klimi kako bi osigurala da se svjetski lideri pridržavaju politike koja ne samo da treba usporiti klimatske promjene nego ih i poništiti”, rekao je.

IPCC, sastavljen od stotina vodećih svjetskih znanstvenika koji se bave klimom, objavljuje opsežne procjene svakih sedam godina, a ovo izvješće je šesto od 1988. Ovo će, međutim, biti drugačije: prethodni su radovi pokazali da se nalazimo u ključnom desetljeću, u kojem se emisije stakleničkih plinova moraju prepoloviti kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1.5 stupanj Celzija iznad razine prije industrijalizacije, što je u prethodnim izvješćima IPCC-ja utvrđeno kao prag sigurnosti. To je ujedno i jedan od ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. godine, prenosi index.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh