Svijet

Ko je Solejmanijev nasljednik?

Ismail Kani je 3. januara, nakon smrti Kasema Solejmanija, preuzeo komandu nad elitnim snagama Kuds Revolucionarne garde Irana (IRGC), koja je upostavljena 1979. godine nakon Islamske revolucije sa ciljem da brani teokratski sistem Irana.

No image - Haber.ba

Krajem osamdesetih godina Ismail Kani, tadašnji lokalni komadant Revolucionarne garde Irana, dobio je svoju prvu misiju u Avganistanu.

Bio je to početak višedecenijskog angažovanja Kanija u “istočnom komšiluku”, gde je Teheran pokušavao da ostvari uticaj kroz naoružavanje i političku i ekonomsku podršku šiitima i perzijskim zajednicama.

Kani je 3. januara preuzeo komandu nad elitnim Kuds snagama Revolucionarne garde Irana (IRGC), koja je upostavljena 1979. godine nakon Islamske revolucije sa ciljem da brani teokratski sistem Irana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Šezdesettrogodišnji general na poziciji je nasledio glavnog komadanta Kasema Solejmanija, koji je 3. januara ubijen u napadu američke vojske dronom u glavnom gradu Iraka, Bagdadu. Kani je dugo godina bio zamenik Solejmanija.

Misteriozna poseta
Ubrzo nakon što je Kani izabran, u avganistanskim medijima, pojavile su se fotografije tajne posete generala Avganistanu 2018. godine.

Kani, na nekoliko slika, stoji pored Muhameda Tahira Zuhaira, guvernera provincije Bamijan, većiniski hazarske oblasti u centralnom Avganistanu.

Zuhair kaže za Radio Slobodna Evropa da se Kani predstavio kao zamenik iranskog ambasadora i kazao da se zove “Ismaili”. Dodao je i da nije znao da je Kani zapravo bio zamenik komandanta Kudsa.

“Kabul nas je obavestio da iranska delegacija dolazi u Bamijan da poseti bolnicu koja se gradi iz iranskih fondova”, rekao je Zuhair. “Pravo sa aerodroma su otišli u bolnicu, gde su se zadržali nekih 45 minuta. Nakon toga došli su u moju kancelraiju gde smo razgovarali oko deset minuta. Uveravali su me da će izgradnja bolnice biti završena.”

Avganistanski ministar spoljnih poslova Idriz Zaman rekao je 7. januara da Kabul istražuje pravi razlog Kanijeve posete.

“U ovom trenutku mogu jedino da vam potvrdim da on nikada nije bio zamenik ambasadora u Avganistanu”, rekao je Zaman.

Kani je iste godine posetio i Kabul.

On je, prema izveštavanju lokalnih medija, bio deo iranske delegacije koja se sastala sa avganistanskim predsednikom Ašrafom Ganijem i glavnim izvršnim oficirom Abdulahom Abdulahom.

Istorija nasilja
Kanijeve skorašnje posete Avganistanu samo su poslednji primeri njegovih aktivnosti u zemlji koja je razrušena ratom.

Devedesetih godina Avganistan je bio zahvaćen građanskim ratom između mudžahedinskih frakcija koje su, tri godine nakon završetka decenijske okupacije Sovjetskog Saveza, u Kabulu srušile komunistički režim. Građanski rat je završen pobedom talibana u glavnom gradu 1996. godine.

“Devedesetih je Kani, kao lokalni komadant Iranske revolucionarne garde, vodio obračun Irana sa narko kartelima u Avganistanu, a kasnije je učestvovao i u ratu protiv Avganistana”, kaže istraživač sa Instituta arapskih zalivskih zemalja iz Vašingtona Ali Alfoneh.

Teheran je podržavao Severnu alijansu, koaliciju mudžahedinskih milicija koje su se borile protiv talibana i kontorlisale mali deo severnog Avganistana. Vojnom frontom je rukovodio poznati antisovjetski komandir Ahmed Ša Masud.

Avganistanski Tolo News objavio je fotografiju iz 1999. godine na kojoj se vide Kani i Masud u Tadžikistanu.

Alfoneh, ekspert za Iransku revolucionarnu gardu, smatra da je Kani bio umešan u davanje logističke, finansijke i vojne pomoći Severnoj alijansi. Teheran je bio glavna podrška Alijansi i u Indiji, Rusiji i SAD.

Dodaje i da je Kani često posećivao Tadžikistan, severnog suseda Avganistana, gde je Severna alijansa slala svoje borce na obuku i odakle joj je isporučivano savezničko oružje.

“Kani je putovao u Avganistan da obezbedi prisustvo Irana”, kaže Alfoneh. “To se posebno odnosi nakon što su talibani preuzeli Kabul.”

Rođen u gradu Mašad na severoistoku Irana, samo 200 kilometara od Avganistana, Kani se Iranskoj revolucionarnoj gardi priključio 1980.

Nakon rata Irana i Iraka, od 1980 do 1988, Solejmani je bio na čelu misija Teherana na zapadu, šireći uticaj Irana na Bliskom istoku. Za to vreme, Kani je vodio iranske aktivnosti na istoku: Avganistanu, Pakistanu i centralnoj Aziji. Takođe, živeo je u iranskoj provinciji Horasan, koja se graniči sa Avganistanom i Turkemnistanom.

Negde u to vreme je Solejmani odlučio da Kanija proglasi svojim zamenikom.

Dominantno šiitski Iran podržavao je Alijansu jer je bio izuzetno zabrinut zbog jačanja talibana, fundamentalističke sunitske grupe koju su podržavali rivali Irana – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Pakistan.

Iran i talibani su 1998. bili na ivici rata, nakon što su osam iranskih diplomata i službenik iranske novinske agencije ubijeni u iranskom konzulatu nakon što su talibanski borci preuzeli Mazare Šarif. Talibani su negirali umešanost u njihovo ubistvo. Ogorčen zbog ubistva, Teheran je rasporedio desetine hiljada vojnika uz granicu sa Avganistanom, ali nije izvršio invaziju.

Severna alijansa srušila je talibanski režim nakon intervencije SAD 2001. godine.

Avganistanski posrednik
Kada je 2011. izbio rat u Siriji, Iranske revolucionarne snage poslale su vojne savetnike i rasporedile hiljade obučenih šiitskih boraca, kako bi podržali režim predsednika Bašara El-Asada. Među njima je bila i Brigada Fatemijon, koju su uglavnom činili pripadnici šiitske hazarske manjine.

U brigadi su bili i veterani iz Brigade Abuzar, avganistanske milicije koju su činili šiiti koji su se borili na strani Irana u ratu protiv Iraka.

“Kani je verovatno lično bio uključen u ovu reorganizaciju”, kaže Alfoneh. Ipak, dodaje da su niže rangirani komadanti Kudsa, a ne lično Kani, rapsoređivali trupe u Siriji.

Takođe, poznato je da je Kani, tokom vrhunca konflikta u Siriji, više puta posetio Avganistan.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh