Ovaj potez vodećeg sunitskog političara ukazuje na porast političkih tenzija koje mogu komplikovati formiranje nove vlade koja bi bila u stanju da se izbori s najgorom ekonomskom krizom Libana od građanskog rata 1975.-1990., javio je “Reuters”.
Ostavka Haririja, kojeg tradicionalno podržavaju saveznici na zapadu i arapske sunitske zaljevske zemlje, podiže ulog i gura Liban u nepredvidiv pravac. Liban bi mogao završiti dublje pod utjecajem iranskog Hezbollaha, što će još teže privući prijeko potrebne strane investicije.
Hariri se smatrao ključnom ličnošću za zapadnu i zaljevsku arapsku pomoć Libanu, kome su silno potrebne finansijske potpore koje su im saveznici obećali.
Hariri se obratio naciji nakon što su pripadnici lojalni šiitskim muslimanskim pokretima Hezbollah i Amal napali i uništili protestni kamp koji su postavili protuvladini demonstranti u Bejrutu.
Bio je to najžešći sukob na ulicama Bejruta od 2008. godine, kada su borci Hezbollaha preuzeli kontrolu nad glavnim gradom u izbijanju oružanog sukoba s libanskim protivnicima odanim Haririju i njegovim saveznicima, piše “Fena”.
