U Amazoniji je, pak, od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9.500 požara, piše “Tportal“.
Prošlog mjeseca veliki požari poharali su najsjevernije dijelove Rusije i Grenlanda. Na Aljasci je ove godine izgorjelo 2,4 milijuna hektara šume. A dok je požar gutao lučicu na tamošnjem, idilično zvanom Labuđem jezeru, termometar je pokazivao najvišu temperaturu zabilježenu na Aljasci: 32 Celzijeva stupnja.
Požar se mogao vidjeti iz svemira: 24. jula kolosalni stupovi dima istovremeno su se uzdizali iznad Rusije, Aljaske i Grenlanda. Dijelovi Britanske Kolumbije, Kanade i Aljaske još uvijek gore, a trenutno je opožareno više od 13,5 milijuna hektara Sibira, piše Business Insider.
Brazil's President Bolsonaro retracted unfounded claims that NGOs were setting fires in the Amazon, after backlash.
9,500 fires have been detected there in the last week.
NGOs say many were illegally started by farmers to clear land for cattle ranches. pic.twitter.com/8ERtN8H72d
— AJ+ (@ajplus) August 22, 2019
Juli je, kažu, bio najtopliji mjesec ikad zabilježen. Prije toga preživjeli smo najtopliji juni u historiji. Dva toplinska vala pogodila su Evropu, ubivši pritom desetke ljudi.
Sve u svemu, ova je godina zasad treća najtoplija, izračunao je Climate Central. A prošla je bila četvrta najtoplija u historiji i najtoplija ikad za svjetske oceane. Vrući i suhi uvjeti u sjevernoj hemisferi posljedica su ovog neviđenog zatopljenja. Zagrijavanje ranije otapa zimski snježni pokrivač, a topliji zrak usisava vlagu s drveća i tla, zbog čega se zemlja suši. Manje je i oborina, što stvara idealne uvjete za nastanak požara. Čak i na Arktiku.
Evropska služba za nadzor atmosfere Copernicus zabilježila je od početka juna više od stotinu snažnih i dugotrajnih požara u arktičkom pojasu, piše Tportal.
‘Klimatske promjene, s porastom temperature i promjenama obrasca oborina, povećavaju rizik od požara i produžuju njihovu sezonu’, izvijestila je Svjetska meteorološka organizacija. Požara je sve više i sve su veći. Na zapadu SAD-a prosječna sezona požara sada je 78 dana duža nego prije pola stoljeća. U Kaliforniji požari progutaju pet puta više šuma nego 1972. godine.
Dvanaest od 15 najvećih požara u historiji države dogodilo se nakon 2000. godine. Arktički požari unište manje infrastrukture nego oni kalifornijski, ali zato ispuštaju zastrašujuće količine ugljičnog dioksida u atmosferu.
Podaci koje je prikupio Copernicus pokazuju da je u julskom požarima na Arktiku u atmosferu ispušteno više ugljičnog dioksida no što ga cijela Švedska ispusti u godini dana. Taj dotok ugljičnog dioksida u atmosferu dovodi do još većeg zagrijavanja planeta, čime raste vjerojatnost od novih požara u polarnom krugu. I sve se ubrzano pretvara u beskonačnu petlju iz koje je nemoguće pronaći izlaz, piše Tportal.
‘Neki kažu da se ne trebamo brinuti jer tamo ne živi puno ljudi’, zapisala je u svom izvješću NASA-i znanstvenica Liz Hoy. ‘Ali ono što se događa na Arktiku ne ostaje na Arktiku. Postoje globalne veze s promjenama koje se događaju i tiču se svih nas.’
