Svijet

Svjetski dan zaštite okoliša: Koliko radimo na očuvanju životne sredine?

Svjetski je dan zaštite okoliša. Prvi put je obilježen 1972. godine konferencijom UN-a u Štokholmu kada je usvojen program zaštite okoliša. Bosna i Hercegovina raspolaže sa velikim prirodnim bogatstvima, ali nemarom i građa i vlasti, ona prelaze u sve veću prirodnu, zagađenu katastrofu.

Zagađenje životne sredine, prisutno je u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Njeno očuvanje, kažu stručnjaci, nije prioritet ni društva, ni države. Ova država raspolaže sa velikom količinom prirodnih bogatstava, ali na njihovom očuvanju premalo se radi,piše N1.

A za ovakvo stanje nisu krivi samo neodgovorni građani, već i vlast.

”Naš sistem zaštite ne postoji. Imamo tek ljušturu, sistem koji pogoduje zagađivače. Imamo sistem kojem su kazne toliko niske da i, ako nekoga zakači, proći će bez ikakvih posljedica. I kao posljedicu svega tooga mi imamo okoliš zagađen na svaki mogući način i imamo otpad na svakom komadu naše prirode”, kazao je Anes Podić iz udruženja “Eko Akcija”.

Kada pitate građane, uglavnom se smatraju odgovornim za zaštitu životne sredine. No, da li je to tako? Evo šta su kazali:

“Odlažem otpad gdje mu je mjesto. Učim dijete da ne baca ništa u okolinu. Da li je to dovoljno – nije, jer bismo trebali više da se angažujemo na ovom polju”
“Ja sam ovdje došla, čistila sam tu, ova prljavština – to nigdje nema.”
“Prilično. To znači da ne bacam smeće pored kontejnera. Što kažu mikrovodim računa od sebe, od ulaza ništa dalje.”

Na Dan očuvanja životne sredine, tek poneka akcija. Jedna takva na Jahorini. Olimpijski centar je organizovao akciju čišćenja ove planine, kojoj su se odazvali najmlađi, ali i studenti, kako bi se podigla svijest o značaju očuvanja životne sredine i zdravog načina života.

Reciklaža otpada praktično ne postoji. Kada je u pitanju razdvajanje otpada, prvi korak bi bio uvođenje učinkovitog sistema. Takav sistem ne postoji u BiH.

“Mnoge zemlje žive od svoje ljepote. Međutim, građani BiH žive u izuzetno opasnom, za šta su najodgovornije ovakve vlasti”, kaže Podić.

dušica pešović Izvor: N1
“Mi ono što znamo do sada, iz literature, da povećane količine piralena i dioksina koje nastaju sagorjevanjem piralena imaju štetne efekte na zdravlje stanovništva kao što je promjene na koži, floroakne, u smislu uticaja na imuni sistem, respiratorni sistem, reproduktivni sistem”, kazala je Dušica Pešović, prof. dr. Zaštite životne sredine.

Zdrava životna sredina predstavlja osnov za razvoj kvalitetnog života svih građana. Potrebno je da i oni sami prodube svijest o važnosti zdrave okoline,ako ne zbog nas samih, onda zbog onih najmlađih.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh