Svijet

Njemačka nema šansi bez njegovatelja iz inostranstva

Za neke političare Zakon o useljavanju za stručnu radnu snagu, koji je usvojila nejmačka vlada, ide predaleko, drugi kažu da premalo privlači kvalitetnu radnu snagu. Njemačke firme regrutuju i osoblje iz Meksika.

DW

Litzeth Muñoz se može vrlo dobro sjetiti dana koji je preokrenuo njen život naopačke: 07. maja 2018. Tog dana je ova mlada Meksikanka dobila vijest da je dobila mjesto za školovanje i to 10.000 kilometara daleko od njene domovine. Bilo je to mjesto za izobrazbu za njegovateljicu koje je dobila u Njemačkoj. “Moji roditelji su mi rekli da sam luda. Njemačka je daleko. Šta želiš tamo?”, pitali su me.

No Muñoz je čvrsto uvjerena u to da je napravila pravu stvar. Kratko nakon što je dobila poziv iz Njemačke počela je u Meksiku intenzivni kurs njemačkog. Troškove je preuzeo njen novi poslodavac iz Njemačke. 30. oktobra je bila u avionu – i zamijenila je metropolu od devet miliona stanovnika za mirni saksonski gradić Riesen od 35.000 stanovnika.

Već poprimila njemački mentalitet

“U Meksiku radiš jako mnogo, unatoč tome imaš malo novaca i skoro da uopće nemaš vremena za porodicu”, kaže ona. Kada joj je prijatelj njenog muža ukazao na njemačku ponudu objavljenu na Facebooku Litzeth Muñoz nije puno razmišljala. U jednom hospicu je ova 28-godišnjakinja radila godinama pomažući ljudima oboljelim od karcinoma. Bila je to njena ulaznica za mjesto koje je dobila u Njemačkoj. “Posao me privlači i naravno Njemačka sa njenim kvalitetom života”, kaže Muñoz na skoro perfektnom Njemačkom.

Sa drugih 14 kolega iz Meksika ona živi u centru za stare osobe i svakodnevno uči novi jezik uključujući i medicinske stručne izraze. No nedostaje li Muñoz njen suprug, advokat, kojeg je ga sada ostavila samog u Meksiku? “Naravno, ali sada se moram koncentrirati na druge stvari. Želim položiti naredni ispit”, kaže ona koja se pomalo smije samoj sebi s obzirom na to koliko brzo je poprimila njemački mentalitet,piše DW

Sigrid Laffin-Hommes rado čuje ovakve rečenice. Za glasnogovornicu Grupe Azurit koja broji 55 centara za stare ljude i centara za njegu, kao i 6.000 njegovateljskih mjesta u Njemačkoj pokušaj da dovede njegovatelje iz Latinske Amerike je bio puni pogodak: “Oduševljeni smo kako brzo osobe iz Latinske Amerike uče njemački i kako su motivirane”, kaže ona. Razlog da ovo preduzeće u međuvremenu ne traži njegovatelje samo u istočnoj Europi, već i širom svijeta, je vrlo jednostavan: Tržište je ispražnjeno. Posljednjih godina smo nevjerojatno mnogo investirali u marketing jer je konkurencija u traženju njegovatelja danas brutalna”, kaže ona.

Novi Zakon o useljavanju mora prije svega uključivati pravila na nivou Njemačke kada je riječ o priznavanju, smatra Laffin-Hommes. “Trenutno svaka savezna zemlja kuha svoju supicu, ovdje postoji sumnja u federalizam”, kaže Laffin-Hommes. Osim toga, kako kaže, potrebno je više osoblja u službama za strance jer se stalno moraju iznova postavljati pitanja i sve “traje i traje”. Tako dolazi do toga da upravo u sektoru njegovatelja ekonomija i politika ponekad moraju vršiti podsticaj. Pri tome je, prema navodima glasnogovornice Grupe Azurit, jedno sasvim jasno: “Mi u Njemačkoj više nećemo moći obezbijediti njegovatelje bez inozemne podrške”.

Mexikaner, die zu Pflegekräften in Deutschland (Riesa) ausgebildet werden (Sigrid Laffin-Hommes)
Stručna radna snaga biva regrutovana i iz Mexika

Stručna snaga tražena i u zemljama koje nisu članice EU

U Centrali za posredovanje stručne radne snage i radne snage iz inozemstva (ZAV) su to već odavno shvatili. To da će Meksikanka Litzeh Muñoz uskoro njegovati njemačke penzionere ona prije svega može zahvaliti inicijativi ZAV-a koji je Grupu Azurit zamolio za traženje njegovatalja u Meksiku. “Nivo obrazovanja u njezi u Meksiku je visok i omogućava u pravilu djelomično priznanje u Njemačkoj”, objašnjava Alexander Wilhelm, rukovoditelj Odjela za međunarodnu suradnju u ZAV-u.

Naravno posredovanje njegovatelja iz zemalja koje nisu članice EU zahtijeva mnogo vremena i pripreme i poseban angažman poslodavaca, ali Njemačkoj dugoročno ne preostaje ništa drugo. “Na jugu i istoku Europe zbog pozitivnog ekonomskog razvoja dolazi do smanjenja spremnosti na iseljavanje zbog toga hitno moramo ciljano tražiti inozemnu stručnu radnu snagu iz zemalja koje nisu članice EU”, kaže Alexander Wilhelm.

“Volim Njemačku”

Tako bi Litzeth Muñoz mogla biti pionirka, upravo kao model za to kako se ljudi kao ona brzo integriraju na njemačko tržište rada: kurs njemačkog u zemlji odakle dolaze je upravo ključ za integraciju a prvi smještaj u staračkom domu služi kako bi se sa Nijemcima od početka stupilo u kontakt. I u konačnici stručno obrazovanje odnosno dokvalifikacija. U slučaju ove Meksikanke riječ je o višemjesečnom kursu koji počinje u aprilu 2019.

I ova Meksikanka se već nakon sedam sedmica u Njemačkoj već osjeća kao kod kuće: “Od kako sam došla ovdje skoro je kao da sam kod kuće. Volim Njemačku!”, kaže ona. Sljedeći ispit joj naravno već predstoji: Miran Božić u Njemačkoj umjesto glasnog i radosnog slavlja kao u Meksiku. “Nema problema”, kaže Litseth Muñoz sa smiješkom. “Naš šef nam je već rekao da ćemo svi skupa ići u jedan meksički restoran”, kaže ona.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh