Svijet

Super oluje dolaze, a svijet nije spreman za njih

Naučnici razmišljaju o uvođenju šeste kategorije za superoluje kakve još nismo vidjeli niti smo za njih spremni, ali dolaze. Dosada je najstrašnija bila 1790. i ubila je oko 22 hiljade ljudi.

tornado-National Geographic

Sve češći razorni uragani rezultat su globalnog zagrijavanja, no za sada su vezani uz tropske i suptropske predjele. Na Balkanu ih nećemo vidjeti u skorijoj budućnosti, ali si njihovu snagu možemo predočiti kroz udare orkanske bure koji imaju sličnu brzinu, piše “24sata.hr“.

Najviša, peta kategorija oluje ima vjetar brzine više od 250 kilometara na sat. Svojom razornom snagom može uništiti gradove. Najčešće je riječ o snažnim tropskim olujama. Na istoku SAD-a, u Jugoistočnoj Aziji i na sjeveru Australije te oluje nazivaju se uraganima, a u Indiji i Kineskom moru zovu se tajfuni. Uragan ili tajfun za nastanak trebaju imati određene preduvjete i nastaju na velikim područjima oceana, najmanje 250 milja udaljeni od kopna.

Naučnici tvrde da su broj i jačina uragana sve veći u odnosu na godine ranije te da nas ne očekuje svijetla budućnost.

“Da bi se razvio uragan ili tajfun, površinska temperatura mora mora biti iznad 26 stupnjeva Celzijevih. Vjetar koji puše u zadnjih desetak kilometara atmosfere mora biti unutar brzine od 10 metara u sekundi i ne smije mijenjati smjer. Tad dolazi do razmjene topline i vlažnosti između gornjeg oceana i donje atmosfere”, objašnjava prof. dr. sc. Branko Grisogono sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i dodaje:

“Zbog rotacije Zemlje počinje i rotacija vjetra. Ako su uvjeti i dalje nepromijenjeni, dakle vlaga, temperatura vode i vjetar, oluja prerasta u sve jaču tropsku ciklonu, odnosno uragan. U središtu oluje tlak je vrlo nizak (oko 950 hPa), a vjetar slab. Dodatno, temperature su u jezgri oluje također visoke. Iako vjetar jača od periferije prema centru oluje, u samom središtu je vrlo mirno”, nastavlja prof. Grisogono.

Ističe kako je potrebno desetak dana da bi se od zametka oluje stvorio snažni tropski ciklon, a postoje primjeri i kad je proces trajao više od tog vremenskog okvira.

“U posljednjih 20 godina povećao se broj uragana i tajfuna te ih dovodimo u izravnu vezu s globalnim zatopljenjem. Još ne znamo dovoljno kako bismo mogli reći jesu li intenzivniji ili dugotrajniji te postoji li potencijal za širenje izvan tropskih i suptropskih geografskih širina”, objašnjava Grisogono dodajući kako je riječ o relativno kratkom vremenskom razdoblju da bi postojali konkretniji rezultati i povezanost, no znanstvenici rade i na tome.

Mjerenja postoje tek oko 200 godina, a pretpostavka znanstvenika je da uragani postoje unazad nekoliko hiljada godina ili barem otkad je klima slična današnjoj.

“Smatra se da je najsnažnija tropska oluja poharala Male Antile u listopadu 1790. godine. Tad je poginulo više od 22.000 ljudi”, dodao je prof. Grisogono. Upravo je ta oluja postala temeljem promišljanja savremenih svjetskih naučnika o superoluji:

“Danas u kombinaciji sa sve toplijim oceanima kroz atmosferu cirkulira između pet i osam posto više vodene pare nego ranije pa su stvoreni uvjeti za nastanak superoluja kakve dosad nismo vidjeli i za koje uopće nismo spremni”, tvrdi američki meteorolog Jeff Masters dokazujući kako trenutačna podjela na pet kategorija više nije dovoljna te da bi morali promišljati i o potencijalu uragana šeste kategorije.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh