ODGOVORNOST! - #ostanikuci - #ostanidoma
Svijet

IZBORI U RUSIJI: Jednačina bez nepoznatih

Vladimir Putin će u nedelju, nema sumnje, četvrti put biti izabran za predsjednika Rusije. Treći mandat je proveo pokušavajući da vrati zemlju na međunarodnu pozornicu. Ali stanje ekonomije i demokratije i dalje je hrđavo.

Vladimir Putin - DW.com

U Rusiji ništa novo: Vladimir Putin (65) će po četvrti put postati predsjednik i tako u narednih šest godina određivati sudbinu zemlje. Državi bliske agencije za istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će osvojiti više od 70 posto glasova u nedjelju. Bio bi to lični rekord za bivšeg oficira KGB koji je za predsjednika izabran prvi put 2000. godine, piše “Deutsche Welle“…

Putinov rejting je trenutno na vrhuncu, smatra sociolog Lev Gudakov, šef centra Levada.

“Visoko odobravanje njegove politike zavisno od patriotsko-vojnih talasa se bazira na nepostojanju alternative i postojanju iluzija”, rekao je Gudakov u decembru za “DW”. Jedna takva iluzija je vjerovanje brojnih Rusa da će Putin obezbjediti dosadašnje blagostanje.

Šareni protivkandidati

Ukupno osam kandidata učestvuje na izborima. Među njima su desničarski populista Vladimir Žirinovski ili liberalni opozicionar Grigorij Javlinski, ali i nova lica. Tako su komunisti umjesto svog vođe Genadija Sjuganova poslali lokalnog političara i Staljinovog obožavatelja Pavela Grudinjina. Ovaj 57-godišnjak, koji vodi uspješnu poljoprivrednu firmu u Moskvi, je u ispitivanjima javnog mnjenja na drugoj poziciji doduše daleko iza Putina, ali ipak ispred Žirinovskog.

Nova je i jedina žena među kandidatima, 36-godišnja televizijska voditeljka Ksenija Sobčak, kćerka bivšeg gradonačelnika Sankt Peterburga Antolija Sobčaka čiji je Putin bio zamjenik devedesetih. Samoproglašena “kandidatkinja protiv svih” pokušava da dobije glasove liberalnih protestnih birača i pomaže time Kremlju, svjesno ili nesvjesno, da poveća izlaznost na izborima.

Na prvi pogled su zastupljene sve političke struje od krajnje ljevice do krajnje desnice, pri čemu se Putin pozicionira u političkom centru. Ipak taj dojam vara. U ispitivanjima javnog mnjenja svi kandidati osim Putina imaju popularnost ispod deset posto i favoritu na predstavljaju pravu konkurenciju. Neki su osumnjičeni da u dogovoru sa Kremljom zapravo nastupaju kao statisti. Postoje doduše televizijske debate u kojima kritikuju Putina, ali se one često završavaju neredom i bez sadržaja. Šef Kremlja sam u njima nikada ne učestvuje.

Navalni ostaje izvan igre

Opozicioni političar Aleksej Navalni, koji je stilizovan u Putinovog najvažnijeg rivala, na izborima uopšte neće učestvovati – jer je pravosnažno osuđen u jednom ranijem procesu. On poziva na bojkot. Navalni slovi za najuticajnijeg opozicionara i do sada je već organizovao brojne proteste. Istraživači javnog mnjenja kažu da ni na fer izborima Navalni ne bi mogao da pobijedi Putina, ali da bi mu bio daleko bliže od ostalih.

Navalni je i ove godine privođen

Vjerovatno najveća nepoznanica ovih izbora je to da li će Navalni nakon Putinove pobjede ponovo pozvati na proteste.

“Vjerujem da ljudi u osnovi imaju pravo na ustanak protiv tiranije”, rekao je Navalni nedavno za “DW”. “Ipak ono što se sada dešava u Rusiji su apsolutne mirne akcije. Stav demonstranata je mnogo mirniji od stava vlasti koja svake demonstracije prati sa nekom vrstom vojnog prisustva.”

U zimu prije šest godina – i tada su bili izbori – Navalni je bio vođa protesta koji su tada zasjenili Putinov povratak u Kremlj. Nezadovoljstvo urbane srednje klase Putinom izvelo je desetine hiljada ljudi na ulice Moskve i drugih gradova. Tada je Putinov imidž dobio je prve pukotine. Nakon te pobjede Putin je reagovao ograničenjem slobode okupljanja i govora i osnivanjem Rosgvardije, njemu lično podređene policijske jedinice.

U susret kritičarima je Putin makar simbolično izašao smjenom šefa izborne komisije koji je optužen za manipulacije na izborima. Zadatak njegove nasljednice je bio da podstakne izlaznost na izborima. Proteklih godina je sve manje Rusa glasalo, posebno u velikim gradovima. Ne bi li se povećala izlaznost, Kremlj je inicirao i niz šaljivih propagandnih videa za društvene mreže.

Putin 4.0 – mračni izgledi?

Putinov treći mandat koji se sada približava kraju promijenio je Rusiju više nego raniji. Aneksija Krima slovi kao prekretnica koja je Putinovu popularnost, koja je u tom trenutku stagnirala, podigla u visine, ali i dovela zemlju na kurs konfrontacije sa Zapadom. Političari i mediji od tada podstiču raspoloženje kao u opkoljenoj tvrđavi. Ratna retorika je postala svakodnevnica.

Do sada su sankcije manje štetile Moskvi nego pad cijena nafte i gasa na svjetskom tržištu 2014. godine. Nakon dramatičnog pada prošle godine, ruska ekonomija ponovo bilježi blagi rast, čini se da je inflacija zaustavljena. Međutim 2017. godine je za 1,7 posto smanjena realna kupovna moć stanovništva četvrtu godinu za redom. Nasuprot tome izdaci za naoružanje su održani na visokom nivou.

Vojnim uplitanjem u sirijski rat na strani predsjednika Bashara al-Assada vođstvu u Moskvi je pošlo za rukom da okonča izolaciju na međunarodnoj bini i etabliše Rusiju kao velikog igrača na Bliskom istoku. U govoru o stanju nacije početkom marta Putin je sebe predstavio kao uspješnog vlastodršca koji svoj narod vodi iz pobjede u pobjedu. Iznenađenje je izazvalo njegovo predstavljanje atomskog oružja.

Putinova poruka: Ne ulazite u sukob s nama.

Čini se da je vanjska politika glavna tema u Putinovoj predizbornoj kampanji. Što se više bližio izborni dan, to je više predsjednik mahao atomskim naoružanjem. U dokumentarnom filmu pod naslovom “Svjetski poredak 2018” Putin je jasno rekao da će u slučaju napada na njegovu zemlju upotrijebiti atomsko naoružanje čak i ako bi to značilo kraj svijeta. “Čemu svijet ako ne bi bilo Rusije?”.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh