Svijet

“Economist”: Razmjena teritorija na Balkanu bi otvorila vrata pakla

Britanski list “Economist”, u tekstu o razmjeni teritorija na Balkanu, naveo je u ponedjeljak da ako bi “Srbija i Kosovo razmijenili dijelove teritorije proces se tu ne bi zaustavio”.

Mapa bivše Jugoslavije - EPA.eu

Advertisements

Ističe se kako bi moglo doći do ogromnih posljedica u slučaju razmjene teritorija i kako bi “mudrije bilo umanjivanje značaja nacionalnih granica”, prenosi “Al Jazeera“…

U uvodnom dijelu teksta list je podsjetio kako je Kosovo prije deset godina proglasilo nezavisnost od Srbije i kako su Albanci, koji čine većinu populacije, “slavili, ali Srbi koji žive u enklavama nisu”.

Srbija nije priznala Kosovo, piše dalje “Economist”, ukazujući na to da kosovski Srbi sebe i dalje smatraju građanima Srbije.

Da li je to razumna ideja?”

“Situacija je tipična za Balkan, gdje su granice, iskreno govoreći, u neredu”, ističe se u tekstu.

Tu su, piše dalje, “Srbi koji žive na Kosovu i Bosni i Hercegovini, gdje imaju svoju republiku [Republika Srpska], Albanci i Bošnjaci (muslimani) koji žive u Srbiji i Grci u Albaniji”.

Nedavno su srbijanske vlasti, kako je list naveo, predložile da se razgovara o razmjeni teritorije s kosovskim Albancima.

“Da li je to razumna ideja?”, postavlja pitanje autor teksta i nastavlja s primjerima “razmjena” iz historije – 1923. godine Grčka i Turska su se saglasile da razmjene oko dva miliona ljudi.

Većinsko kršćansko stanovništvo Turske poslato je u Grčku, a muslimani iz Grčke su poslati u Tursku.

To je bilo skoro nasilno preseljenje, ali Grčka i Turska nisu ratovale od tada, navedeno je u tekstu.

Jedino mjesto zbog kojeg se Grčka i Turska sukobljavaju je Kipar, na kome živi izmiješano njihovo stanovništvo, konstatuje list.

Niko ne razmišlja o ljudskim pravima

“To je inspirisalo nacionaliste na zapadnom Balkanu. Između 1918. i kasnih 1950-tih godina mnogi muslimani su ohrabrivani da odu iz Jugoslavije u Tursku. Ali, u vrijeme raspada Jugoslavije 1990-ih i dalje je stanovništvo bilo prilično izmiješano”, piše “Economist”.

“Lideri u vrijeme tih jugoslovenskih ratova vidjeli su etničko čišćenje kao najbolji način da stvore nove nacije-države nenastanjene problematičnim manjinama”.

Do 1995. godine područja historijski naseljena Srbima u Hrvatskoj su ostala prazna, a na stotine hiljada Srba, Hrvata i Bošnjaka je na sličan način iseljeno iz domova u Bosni, podsjeća list, kao i da je veliki broj Srba napustilo je Kosovo nakon rata, dok ih je 120.000 ostalo.

Srbijanske vlasti žele, navodi se dalje, razgovarati o davanju sjevernog dijela Kosova Srbiji, a da, u razmjenu, dijelovi Srbije naseljeni Albancima budu dati Kosovu.

Zagovornici takve ideje ističu kako su multietničke države propale na Balkanu, ali kako je naveo britanski list, “oni ignorišu činjenicu da kada vlade jednom krenu tim putem, proces nema očigledan kraj i ne obraćaju pažnju na ljudska prava svih uključenih” u proces.

Velika Bosna” i “velika Albanija”

“Ako Srbija i Kosovo počnu ozbiljne razgovore o prekrajanju njihovih granica, utjecaj na balkanske zajednice, osim onih u pogođenim dijelovima Kosova i Srbije, može biti veoma dubok”, smatra autor teksta.

Onda će, kako piše “Economist”, “lideri u (bh. entitetu) Republici Srpskoj održati referendum o budućnosti RS-a, bosanski Hrvati će krenuti istim putem, a Bošnjaci će se onda boriti da spriječe rasparčavanje njihove zajedničke države”.

List piše kako će dalje “Srbija spriječiti bošnjačke nacionaliste u Sandžaku koji sanjaju o ujedinjavanju te regije u ‘veliku Bosnu'”.

“U međuvremenu, Albanci u zapadnoj Makedoniji i Crnoj Gori tražit će da se priključe ‘velikoj Albaniji'”, naveo je list te dodaje kako bi zagovornici takve ideje voljeli, također, pripojiti i dijelove sjeverne Grčke, gdje bi grčki nacionalisti zatražili dio južne Albanije.

“Ironija u vezi sporne razmjene je u tome da većina kosovskih Srba zapravo živi u enklavama na jugu Kosova, tako da im sporazum ne bi omogućio život u Srbiji i oni bi vjerovatno morali napustiti domove”, navedeno je u tekstu.

“Balkanizacija” je na lošem glasu

Ocjenjuje se kako bi “srbijanski zvaničnici manje bili zabrinuti zbog svog stanovništva nego u vezi poduzimanja koraka ka priznanju Kosova – čime bi olakšali svoj put ulaska u Evropsku uniju”.

“Njih možda ne brine da razmjena teritorija na Balkanu može imati ogromne posljedice”, piše list.

Mađarski nacionalisti, na kraju krajeva, nisu se pomirili s gubitkom Transilvanije u Rumuniji, a rumunski nacionalisti bi željeli prekrojiti svoju granicu s Moldavijom, pa su to razlozi što je “balkanizacija” na lošem glasu, ističe “Economist”.

Kao što je EU cjelovita, umanjivanje značaja nacionalnih granica bi izgledalo mudrije od njihovog prekrajanja, koje bi, kako je rekao visoki zvaničnik EU-a, “otvorilo vrata pakla”, zaključak je teksta.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh