Svijet

Finci uspješno edukuju djecu bez zadaće i sa manje lekcija

Mnogi se pitaju kako školarci u Finskoj, uprkos kraćim danima i bez domaće zadaće uspijevaju postići bolje rezultate nego njihove kolege u drugim zemljama.

Škola - Aljazeera.net

Advertisements

Roditelji širom svijeta koji strahuju da je prevelik pritisak na leđima njihove djece posebno žele znati odgovor, piše “Klix“…

BBC-jev stručni saradnik iz oblasti obrazovanja Sean Coughlan objašnjava da je jedna od najupečatljivijih činjenica da učenici u Finskoj imaju manje časova od učenika u bilo kojoj drugoj zemlji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Zanimljivo je i da imaju duge ljetne raspuste, od 10 do 11 sedmica, a djeca ne polaze u školu dok ne napune sedam godina.

Ipak, kada je riječ o međunarodno priznatim Pisa testovima, školarci u Finskoj zauzimaju šesto mjesto, dok su naprimjer Britanci 23., a samo u matematici Finci su 12., a Britanci 26. u svijetu.

U Finskoj postoji sistem dijeljenja iskustava koja funkcionišu u njihovim školama sa školama iz drugih zemalja. Direktor ovog projekta nazvanog HundrEd Saku Tuominen kaže da finski roditelji ne žele da im djeca puno vremena provode u školama.

On kaže da postoji “holistički” pristup obrazovanju, a da roditelji žele da on bude prijateljski nastrojen i prema porodicama. Dakle, kada se učenici nađu u teškoj poziciji da imaju duge časove i puno zadaće, to im ne ostavlja vremena za druge aktivnosti. Stoga ovdje ne postoji sistem dodatnih privatnih časova.

Povjerenje je, kako kaže Tuominen, ključni koncept u finskom sistemu školovanja. Roditelji vjeruju da škole donose ispravne odluke i da će u okviru nastave njihovoj djeci biti pruženo kvalitetno obrazovanje, a istovremeno škole imaju povjerenje u kvalitet svojih nastavnika.

Zanimanje nastavnika u Finskoj je visoko na listi cijenjenih zanimanja i oni imaju visok stepen nezavisnosti u svom profesionalnom radu.

U Engleskoj, naprimjer, vlada sasvim drugačija filozofija izgrađena na testovima, listama, tabelama, ciljevima i javnoj odgovornosti.

Da bi jedno društvo bilo spremno prihvatiti opušteni finski model obrazovanja, mora biti veoma napredno, a školski sistem zahtijeva dugoročno planiranje.

Postavlja se pitanje da li je školski sistem jednostavno odraz društva. U slučaju Finske, on je svakako neodvojiv od kulture u kojoj služi. Tuominen ističe da je on “društveno kohezivan”, pravedan i efikasan te da konstantno dobija pouzdanu podršku.

Iako zvuči kao da su Finci naslijedili ovaj sistem školovanja, treba napomenuti da u Finskoj uspjeh nije naslijeđen, već se radi o temeljnim reformama na kojima je sagrađen sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća i koje su ga pretvorile u lidera u svijetu.

“U Finskoj postoji dugoročni pristup politici obrazovanja, a to znači da planovi ostaju na snazi dosta dugo, čime im se daje prilika da profunkcionišu”, objasnio je predsjednik Nacionalnog udruženja nastavnika Russell Hobby, te dodao:

“U Engleskoj naprimjer vlada suprotna politika. Vlada se stalno petlja u obrazovanje i postoji opsesija za njenim struktuiranjem – kao što su gimnazije i akademije, umjesto da se fokusiraju na dokaze kako nešto uspijeva”.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh