Svijet

Šta bi se u Rusiji desilo da Putin nestane

Pragmatičan i naklonjen konzervativnim vrijednostima, kako je sam sebe opisao, Vladimir Putin je već deceniju i po neprikosnovena ličnost na ruskoj političkoj sceni.

Vladimir Putin - Index.hr

Advertisements

Istraživanje koje je nedavno sprovedeno u Rusiji pokazuje da politiku ruskog predsjednika podržava čak 80 posto građana, i gotovo svi su mišljenja da “on nema alternativu”. Dakle, logično se nameće pitanje – Šta bi se dogodilo kada bi Vladimir Vladimirovič Putin iznenada sišao sa ruske političke scene?

Kada je 1999. došao na čelo Rusije, Vladimir Putin bio je “bezlični i doslovce nepoznati operativac KGB-a”, koji je izgledao nesigurno i stidljivo, a “novinarima se obraćao snishodljivim tonom, oborenog pogleda”.

Ali, od utiska koji je Putin nekada ostavljao, mnogo bitnije su impresije koje izaziva danas – za ogromnu većinu građana Rusije ON je garant stabilnosti.

Međutim, tokom posljednjih nekoliko dana vidjeli smo da čak i obična glasina u vezi sa njegovim izostankom iz javnosti može da uzdrma rusku, ali i svjetsku javnost, piše “Blic“.

Da li to znači da scenario bez Putina na ruskoj političkoj sceni automatski znači nestabilnost?

Ovo su tri moguća scenarija ukoliko bi Putin sišao sa ruske političke scene:

1. Ustavni scenario

Prema članu 92 ruskog Ustava, ukoliko aktuelni predsjednik iz bilo kog razloga nije u stanju da obavlja dužnost, iako je legitimno izabran na izborima, vršilac dužnosti bi postao premijer koji bi bio u obavezi da raspiše izbore u naredna tri mjeseca.

Vršilac dužnosti predsjednika ne bi imao moć da raspusti Dumu, zakaže referendum ili izmjeni ustav.

Dakle, ako bi Putin neočekivano napustio političku scenu premijer Dimitrij Medvedev bi preuzeo funkciju i u naredna tri mjeseca raspisao izbore.

2. Scenario bez sukoba

Sudeći po burnoj političkoj istoriji ove zemlje ovako glatka i legalna promjena vlasti je malo vjerovatna.

Međutim, u skorije vrijeme, kada je Jeljcin odlučio da se povuče iz političkog života, desilo se nešto neočekivano – interesne grupe su postigle koncenzus koji je iznjedrio potpuno neočekivanu kandidaturu bivšeg operativca KGB-a Vladimira Putina.

Potom su zajedničkim snagama iskoristili svoje administrativne, finasijske i medijske resurse kako bi ga doveli na vlast.

Jednostavno, moćnici oko predsjednika Jeljcina su našli zajednički interes.

Pored toga, ovaj recept je isproban još 1996. godine kada su najveći ruski oligarsi zajedno radili na reizboru zdravstveno sve slabijeg i sve nepopularnijeg Jeljcina.

3. Šta ako koncenzus nije moguć?

U toku svoje vladavine Putin je uspješno balansirao između svih interesnih strana. Međutim, sukobi između moćnika koji su se okupili oko kulta predsjednika su u posljednje vrijeme sve intenzivniji naročito zbog sukoba u Ukrajini.

Sa jedne strane su “liberalne grupe”, čija interesna sfera leži u privredi i kojima ne odgovaraju sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji.

Sa druge strane su takozvani “jastrebovi” koji su poziciju i neprikosnovenu moć i uticaj stekli upravo zahvaljujuću ukrajinskoj krizi.

“Za njih liberalizacija nije smak svijeta već gubitak pozicije”, kaže Raf Šakirov, novinar i politički analitičar, koji smatra da je ovaj scenario najvjerovatniji.

Još jedan ruski analitičar, Marat Gulman, smatra da je konfliktni scenario najvjerovatniji. On je trenutnu rusku vladajuću klasu opisao kao “ljude koji se dobro snalaze u haosu, koji smatraju da imaju pravo da krše zakon i ubiju čovjeka ukoliko se za to ukaže potreba”.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh