Prema podacima brazilskog sistema za prijavu zaraznih bolesti, od 2014. do 2023. zabilježeno je više od 1.1 milion uboda škorpiona. U istom periodu broj prijava uboda porastao je čak 250 posto, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Public Health.
Pogodni uvjeti
Porast broja slučajeva povezan je s brzim i neplanskim razvijanjem gradova i favelama, koje karakteriziraju gusta naseljenost i loše zbrinjavanje otpada. Urbana područja šire se na prirodna staništa škorpiona te stvaraju nove, pogodne uvjete za njihov opstanak.
– Urbanizacija u Brazilu duboko je promijenila ekosisteme – rekla je glavna autorica studije Manuela Berto Puka (Pucca), docentica na Državnom univerzitetu Sao Paulo.
– Gradovi nude sve što škorpioni trebaju, mnogo zaklona (u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu), stalnu toplinu i pouzdan izvor hrane u obliku žohara i drugih urbanih beskičmenjaka – dodala je.
Posebno im odgovaraju kanalizacije koje su tokom cijele godine tople, gotovo bez predatora i pune hrane, posebno žohara. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti i do 400 dana bez hrane i razmnožavati se bez parenja, zbog čega ih je teško iskorijeniti. Toplija ljeta i periodi jakih kiša i suša također pogoduju njihovu širenju jer su prilagođeni toplim i vlažnim uvjetima.
Više smrtnih slučajeva
Prema privremenim podacima za 2024., škorpioni su u Brazilu uboli gotovo 200.000 ljudi, a 133 osobe su umrle nakon uboda.
Istraživači procjenjuju da će se između 2025. i 2033. pojaviti još dva miliona slučajeva.
– Stvarni razmjeri ovog problema vjerojatno su mnogo veći od onoga što pokazuju službene brojke – naveli su istraživači, jer se mnogi ljudi odluče sami liječiti kod kuće te uopće ne potraže liječničku pomoć.
Istraživači navode da 0.1 posto prijavljenih uboda završi smrću, a najugroženiji su djeca i starije osobe. Zdravi ljudi obično se potpuno oporave, no mogu danima osjećati bol i nelagodu. Simptomi uključuju bol, peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.
Smatra se da u Evropi ima više od 35 autohtonih vrsta škorpiona iako ne postoji sveobuhvatno istraživanje o promjenama u njihovim populacijama, prenosi Avaz.
