Kakav je odnos države prema genocidu u Srebrenici i zašto Crna Gora zvanično ne obilježava dan kada su 11. jula 1995. godine snage bosanskih Srba upale u tadašnju zaštićenu zonu Srebrenice i počinile najveći zločin prema civilima u Evropi nakon Drugog svjetskog rata?
Uz vidan izostanak predstavnika državnih organa i gradske uprave Podgorice, predstavnici Foruma Bošnjaka i malobrojni građani položili su cvijeće i minutom ćutanja odali poštu žrtvama genocida u Srebrenici i drugih zločina, prenosi “RadioSlobodnaEvropa“.
Dugogodišnji potpredsjednik crnogorskog parlamenta i član Foruma Bošnjaka Rifat Rastoder kaže da je posrijedi opstrukcija nadležnih i da je to sramota za državu Crnu Goru.
“Forum nema više namjeru, niti želju nadomještati ulogu i obavezu nadležnih državnih institucija poput Ministarstava za ljudska i manjinska prava, kulture, obrazovanja i drugih, koji do sada nijesu ništa učinili da stvore trajnije uslove za zvanično obilježavanje ovog datuma. Tražimo da se 11. jul uvrsti u kalendar značajnih datuma kako bi se na taj način stvorile pretpostavke da se on ubuduće zvanično obilježava. U protivnom, zaista ima mjesta sve izraženijim sumnjama da je u pitanju klasična opstrukcija i svojevrsna blamaža Crne Gore”, poručuje Rifat Rastoder.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. donio je presudu kojom masakr u Srebrenici kvalifikuje kao čin genocida. Dvije godine kasnije, u julu 2009, Skupština Crne Gore usvojila je Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, kojom se osuđuje “masovni zločin u tom bosanskohercegovačkom gradu, kao i druga zlodjela počinjena tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije”.
Deset godina kasnije, državne institucije Crne Gore i dalje ne daje institucionalni karakter obilježavanju genocida u Srebrenici, poručuje Rifat Rastoder.
“Nastavlja se tradicionalna praksa da smo verbalno uradili jedan značajan iskorak, a sada se prosto blamiramo time što ne želimo, nećemo ili ne umijemo da to učinimo trajnim i zvaničnim, radi generacija koje dolaze i nauka da se slične stvari više nikada ne dogode”, kaže Rastoder.
Od funkcionera političkih partija, osim nacionalnih predstavnika Bošnjaka, na obilježavanju 24. godišnjice genocida u Srebrenici bili su samo predstavnici opozicione Socijaldemokratske partije (SDP). Nije bilo predstavnika Demokratske partije socijalista (DPS), koja je na državnom nivou u koaliciji sa Bošnjačkom strankom i drugim nacionalnim partijama.
Izostanak predstavnika državnih institucija na događaju koji svake godine podsjeća na genocid u Srebrenici potvrda je da zvanična Crna Gora još nije spremna da se suoči sa prošlošću i svojim dijelom odgovornosti za ono što se dogodilo, smatra počasni predsjednik SDP-a i nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić.
“To je samo dokaz da država neće da se suoči sa tim a to je i dokaz da je ista elita na vlasti. Dok sam bio predsjednik Skupštine, uvijek sam bio tu sa ovim ljudima i davao taj institucionalni značaj obilježavanju ali ovo mora da postane državna manifestacija i da bude zvanično obilježavanje kako se slične užasne stvari ne bi ponovile. Ali mi imamo jedan paradoks u mnogim zemljama bivše Jugoslavije – da su strvinari iz tog rata na vlasti. Nama je potrebna promjena takvog stanja i reintegracija ovog prostora”, navodi Krivokapić.
Krivokapić: Potrebna je reintegracija ovog prostora
Predstavnici koalicije za REKOM (Regionalna komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine, prim. aut.), brojni građanski aktivisti i nezavisni intelektualci godinama ukazuju na nedostatak političke volje da se Crna Gora suoči sa ratnom prošlošću a to je, kako navode, najvidljivije na primjeru sudskih postupaka za ratne zločine počinjene na njenoj teritoriji tokom 90-ih godina prošlog vijeka.
Za jedan od njih, deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore, ni nakon tri decenije još niko nije osuđen, niti su porodice žrtava dobile punu istinu o onome što se njihovim najbližima dogodilo u maju 1992. u policijskoj stanici u Herceg Novom odakle su odvedeni u logore u Republici Srpskoj.
Takođe, iz vrha crnogorske vlasti je još 2011. godine obećano da će spomenik žrtvama deportacije biti podignut u krugu policijske stanice u Herceg Novom, kao i da će 27. maj biti proglašen Danom sjećanja na deportovane.
To se, međutim, do danas nije dogodilo.
Komemoracija u Srebrenici za 33 žrtve genocida
Boris Raonić iz Građanske alijanse za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da ignorantski odnos države Crne Gore prema obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici i drugih zločina, nikoga ne bi trebalo da iznenađuje.
“Ukoliko ste vi bili dio mašinerije koja je kreirala zločin, teško da ćete se iskreno boriti za bilo koji aspekt u vezi sa tim zločinom, kako obilježavanje, rad sa žrtvama, postizanje pravde, kažnjavanje zločinaca i tako dalje. Mi, ovdje u Crnoj Gori, imamo i apsurdnu situaciju koja zaista boli, jer, ukoliko i žrtva počinje da podržava zločinca, onda je tu neki ozbiljan problem. Sunarodnici žrtava, koji su tokom 90-ih bili žrtve torture i gubili živote, ovih dana politički podržavaju one koji su bili dio mašinerije, koja je izvršila sve ove zločine u zemljama okruženja i u Crnoj Gori”, primjećuje Raonić.
Iz Bošnjačke stranke, koja je članica vladajuće crnogorske koalicije, koju predvodi DPS, ranije su saopštili da osuđuju svako negiranje, poricanje ili relativizaciju genocida u Srebrenici.
