Region

27. noć ramazana obilježena rijetkim običajem

Husein-pašina džamija u Pljevljima bila je i protekle 27. noći Ramazana mjesto obilježavanja Lejletul-kadra, kad se pred vjernike iznosi jedinstvena relikvija za koju se vjeruje da je dlaka iz brade Poslanika Muhameda a.s.

Džamija u Pjevljima - Fena.ba

Advertisements

U ovoj crnogorskoj džamiji, taj rijetki običaj provodi se odavno svake 27. noći ramazana, pa čitave generacije ponesu sjećanje na svečanu atmosferu i ugodne mirise te noći u džamiji, naročito osvijetljenoj za ovu priliku.

Relikvija, uronjena u vosak, čuva se u malom valjkastom zatvorenom staklu i u tom obličju je jedan od velikodostojnika drži dok vjernici, poslije strpljivog čekanja u dugom redu, prilaze, dodirnu staklo usnama i čelom, a nakon toga obavezno dobiju parče mirisnog pamuka, prenosi “Fena”.

Džamija u Pjevljima – Fena.ba

Mirisnim pamukom se staklo prebriše prije nego mu priđe svaka naredna osoba, odrasli ili djeca. Vjeruje se da zrači dobrom pa su oduvijek oni koji učestvuju u ovom događaju u Pljevljima, čuvali ‘svoj’ komadić pamuka mjesecima poslije, neki i po čitavu godinu, do iduće 27. ramazanske noći.

U džamiji, za sve vrijeme u toj prilici, više osoba naglas uče salavate. Utisak je da za 27. noć, gotovo svi vjernici u Pljevljima što mogu hodati dolaze u Husein-pašinu džamiju. Sinoć je za ovu priliku boravio i hafiz Bugari.

Džamija u Pjevljima – Fena.ba

Glavni imam Samir ef. Kadribašić rekao je za agenciju Fena da nema zapisa ni drugog vjerodostojnog podatka od kada se tačno Poslanikova dlaka s brade poštuje u ovoj građevini, ali i da je usmeno sjećanje dugo ne manje od vijeka i po.

– Sam ceremonijal se sastoji od zijareta toj relikviji koja se čuva u staklenoj epruveti. Izlažemo je samo u 27. noći ramazana osim još u nekim specifičnim situacijama kao što će biti ovog juna, kada će biti obilježeno 450 godina džamije, na izložbi vrijednosti koje ona čuva – kazao je glavni imam ef. Kadribašić.

– Ne može se utvrditi ni je li tačna čaršijska legenda da je relikvija unesena na rukama u Pljevlja u koloni ljudi dugoj 15 kilometara. I ako nije tačna, ta priča ilustruje o veličini samog običaja, ali i građevine – kaže glavni imam.

Elegantna Husein-pašina džamija izgrađena je prije 450 godina i njen mecena je Husein-paša Boljanić iz okoline Pljevalja. On je bio visokopozicionirani funkcioner u tadašnjoj osmanskoj državi, namjesnik Carstva u Misiru. Na vrhuncu moći, želio je ostaviti spomen zavičaju i tako je počela njena gradnja. Samir ef. Kadribašić ističe da je najmonumentalniji objekat te vrste u Crnoj Gori, možda u regionu i šire.

Džamija u Pjevljima – Fena.ba

Tipičnog je osmanskog graditeljskog tipa, s najvišim kamenim minaretom na Balkanu. Smatra se da je njen graditelj mimar Hajrudin iz škole velikog osmanskog arhitekte Sinana. Husein-pašina ili Velika džamija, kako je još mještani zovu, to ime nije zaslužila među drugim gradskim džamijama golemim dimenzijama već ljepotom i skladom vanjštine, a naročito neobično vitkim minaretom, visokim 42 metra, s kamenim stalaktitima na šerefetu.

Putopisac Evlija Čelebija zabilježio je ljepotu Husein-pašine zadužbine u Pljevljima, tadašnjoj Taslidži a nekadašnjem sjedištu Hercegovačkog sandžaka, poređenjem s carskim džamijama. Piše i o hasuri kojom je u jednom komadu bio zastrt čitav džamijski pod, dobavljenoj iz Misira. Iako je Evlija boravio u Pljevljima blizu sto godina po gradnji džamije, za tu svilenu prostirku kaže da je bila neobično očuvana i svježa.

Ovogodišnji ramazan u Pljevljima je protekao u znaku 450. godine od njene izgradnje. Povodom tog jubileja, u Crnoj Gori je štampana poštanska marka.. Iz preduzeća Pošte su također podsjetili da je mecena Husein-paša Boljanić koji je u drugoj polovini 16. vijeka bio na najodgovornijim vojnim i civilnim položajima osmanske države.

Glavni arhitekta objekta bio je čuveni mimar Hajrudin, a građevinske radove izvodili su dubrovački majstori, navedeno je.

Zbog svog arhitektonskog sklada, Husein-pašina džamija se ubraja u najvrednije sakralne objekte orijentalno-islamske kulture na prostorima Balkana, navele su Pošte Crne Gore.

Vraćajući se obilježavanju Lejletul-kadra u pljevaljskoj džamiji i jedno poređenje. Gotovo identična praksa je i u turbetu hazreti Mevlane koje se nalazi u sklopu muzeja u turskom gradu Konya u kojem se pored brojnih artefakata iz vremena velikog sufijskog učenjaka čuva i dlaka iz brade Poslanika Muhameda a.s.

Kao i u Pljevljima tokom Lejletul-kadra i u Konyi brojni vjernici hodočaste relikviju Božjeg poslanika.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh