Region

Biserko: Srbija tretira bh. entitet RS kao ratni plijen i radi na njenom otuđenju od BiH

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko kazala je za Vijesti.ba kako su specijalni odnosi između Srbije i bh. entiteta RS predviđeni i Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali svakako ne na način na koji to radi Srbija.

vijesti

Advertisements

Komentirajući izjavu bivšeg predsjednika Hrvatske Stipe Mesića kako su posebne veze susjeda s entitetima u BiH kočnica njenog napretka, te da bi EU to mogla riješiti uvjetovanjem Srbije pristupanju članstvu EU ukidanjem specijalnih veza koje ima sa Republikom Srpskom, Biserko je kazala kako to Srbija radi zato što njene veze sa Republikom Srpskom idu u pravcu totalnog otuđenja RS-a od BiH.

„Kao što znamo to svakodnevno izlazi, prije svega kroz izjave Milorada Dodika, koji o BiH stalno govori kao o nefunkcionalnoj državi. On nije jedini, to govore i drugi srpski političari. Tako da u stvari taj cijeli specijalni status sa Republikom Srpskom, podrazumijeva i odnose sa cijelom BiH, ne samo sa RS-om. On je u funkciji rasturanja BiH kao nezavisne funkcionalne države, to je rastakanje tkiva bosanske države“, kaže Biserko.

Ona smatra kako EU nije dovoljno obratila pažnju na djelovanje Dodika.

„Čak su otvorili i posebnu kancelariju u Banja Luci za komunikaciju sa Republikom Srpskom umjesto da to sve bude u glavnom gradu, kao što je bio slučaj sa ostalim zemljama koje su ili na putu za EU ili su već postale. Tu su napravljene određene greške u postupcima posljednjih deset godina, naročito od kada je sam Dodik radikalizovao svoju retoriku“, ističe naša sagovornica.

Ona podsjeća kako to počinje od 2008. godine kada je Kosovo proglasilo nezavisnost i od tada RS, odnosno Dodik, koristi Kosovo kao argument za osamostaljenje RS-a.

„Imali smo ovdje i ispred našeg Ministarstva vanjskih poslova transparent „Ako Kosovo nije Srbija, ni Republika Srpska nije BiH“. To je nešto što je glavni cilj Beograda oduvijek bio, jer se Republika Srpska tretira kao ratni plijen od kojeg se neće lako odustati. Dakle, sve ove mahinacije koje se zovu specijalni odnosi ili kulturni prostor, deklaracija ili povelja o kulturnom prostoru sve je to u funkciji zaokruživanja tog prostora koji bi u eventualnom nekim novim međunarodnim okolnostima omogućili da se oni zapravo i ujedine, uključujući tu i Crnu Goru, koja je stalna meta“, smatra Biserko.

Nažalost, dodaje Biserko, sav ovaj međunarodni metež u kojem su geostrateška razmišljanja prevagnula, se do krajnjih granica rastegao, jer svako je definisao svoje interesne sfere tamo gdje je moguće i u toj atmosferi koja se posebno odražava ovdje na Balkanu, gdje ima više aktera koji su prisutni, lokalni lideri vide mogućnost za tu vrstu rekompozicije Balkana, prije svega u Beogradu.

„Stalno se sugeriše da je to prosto neminovnost, imaju svoje zagovornike na tu temu i u međunarodnoj zajednici u nekim eminentnim ljudima koji su čak i učestvovali u balkanskim poslovima svojevremeno u svojoj karijeri. Znači, pitanje promjene granice je legitimisano u ovom dijalogu između Prištine i Beograda, tu je čak na neki način popustila i Komesarka EU za vanjsku politiku Federica Mogherini, jer je dozvolila da se to na neki način postavi i legitimiše kao tema o kojoj može da se govori kroz formulaciju „ako se dvije strane dogovore““, dodaje predswjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Biserko dodaje kako je ovaj nedavni Samit u Berlinu to nekako stavio ad akta, jer to nije bila tema što se vidjelo po raspoloženju i Vučića i Tačija.

„Međutim, oni svakako nisu odustali od toga i ne govore puno o tome. Neki međunarodni lobisti i dalje govore o tome, to su imena koja ne treba zanemarivati, ali na nivou evropskih zemalja, barem onih najrelevantnijih i najuticajnijih, to nije opcija, što ne znači da se u nekim određenim okolnostima to neće ponovo potegnuti. Mislim da je to, ipak, suviše rizično, za Evropu prije svega, zato što otvara mnoga pitanja, prije svega sigurnosna, a na ovom Samitu u Berlinu oni su posebno naglasili aspekt sigurnosti kada se govori o Zapadnom Balkanu“, navodi Biserko,pišu Vijesti

Na pitanje koliko bi rezultati jučerašnjih izbora za saziv novog Evropskog parlamenta, odnosno odnos snaga u EU, mogao utjecati na budućnost ovih pitanja, Biserko odgovara da rezultati izbora za Evropski parlament nisu poražavajući, jer oni prije svega odražavaju jednu klimu u EU i uopšte u svijetu.

„Mnoga pitanja su otvorena. Zeleni su dobil vrlo značajnu podršku što znači da se ipak otvaraju neka nova pitanja, pogotovo kod mlađih generacija. To su vrlo ozbiljna pitanja, jer čini se da su ove starije generacije još uvijek na temama koje su na neki način prošlost. Ne vjerujem da će doći do nekih promjena u stavovima s obzirom da koalicija koja je u prethodnom sazivu bila dominantna i dalje ostaje. Biće vjerovatno raznih rasprava u EU parlamentu, što je normalno, jer su te glavne partije koje su činile većinu u parlamentu kažnjene od svojih glasača, ali nisu ih kaznili toliko da su one dovedene kao mainstream pravac u EU“, ističe Biserko.

Znači, nastavlja Biserko, ovi izbori su ipak pakazali da su sve zemlje zainteresovane za EU uz, naravno, sve određene korekcije koje su ionako na dnevnom redu.

„Ta ekstremna desnica, bez obzira što je dobila određeni broj glasova, nije dobila ono što se očekivalo i o čemu se mnogo govorilo. Bilo je mogo intervenisanja od strane Rusije, ali ipak nisu uspjeli“, zaključila je Sonja Biserko.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh