Region

“Kada se riješi problem Kosova, ostaje nam da od BiH napravimo više evropsku zemlju”

“Nema razloga da se sa strepnjom gleda na promjenu granice kao moguće rješenje kosovskog problema”, poručuje istraživač na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, ekspert za jugoistočnu Evropu, Džejms Ker Lindzi.

Zastava BiH - Blogspot.com

Advertisements

– Ako jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. nije zabrinulo međunarodnu politiku i nije vodilo ka konfliktu, zašto bi dogovor Beograda i Prištine trebalo da zabrine međunarodnu javnost? – zapitao je Ker Lindzi u intervjuu za “Tanjug”.

Prema njegovim riječima, razumljivo je da postoji zabrinutost po pitanju promjene granice i razmjene teritorija kao mogućeg rješenja, ali, ističe, postoje “snažni argumenti” koji ukazuju na to da se ne treba plašiti konflikta kao posljedice takvog rješenja.

Međunarodna zajednica, dodaje, treba da prihvati svako rješenje do kojeg bi dogovorom došli Beograd I Priština, a tako i razmjenu teritorija.

– Znam da se radi o škakljivom pitanju. Nalazimo se u veoma teškoj situaciji deset godina od proglašenja nezavisnosti Kosova. Znam da neke zemlje povlače priznanje, ali ne treba vjerovati da je moguće da se Kosovo ponovo spoji sa Srbijom. Istovremeno i Priština zna da ne može da pristupi EU i UN ako nema dogovora sa Srbijom. Mislim da je to ključno i pruža priliku obema stranama za dogovor – ukazao je on.

Ker Lindi ističe da ideju o promjeni granice i razmjeni teritorija mnogi posmatraju sa pomješanim osjećanjima, ali je bitno da lideri obje strane razgovaraju o svim opcijama.

– Sve što obje strane dogovore, trebalo bi da prihvatimo i međunarodno podržimo – kaže britanski profesor.

Ker Lindzi dodaje da nema sumnje da se na svaku promjenu granica na Balkanu gleda sa nervozom, da postoji zabrinutost da bi to moglo imati negativan efekat po Bosnu i Heregovinu.

– Međutim, aktuelna situacija u Bosni i Hercegovini je destabilizujuća. Ako bi Beograd i Priština postigli dogovor, koji bi bio prihvaćen u Savjetu bezbjednosti UN, on bi bio u saglasnosti sa međunarodnim pravom, i tako ne bi imao nikakve posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Argument da bi to uticalo na situaciju u Bosni i Hercegovini tada ne bi stojao – rekao je on.

Ker Lindzi objašnjava da bi to bio dogovor dvije strane, i da bi to značilo da, ako Republika Srpska želi nešto da mijenja, mora za to da dobije odobrenje Bosne i Hercegovine.

Postizanje dogovora Beograda i Prištine učinilo bi Zapadni Balkan bezbjednijim okruženjem i stabilnijim regionom, dodaje on.

Što se međunarodnih političara tiče, oni se, objašnjava, s tim u vezi često drže već razvijenih politika.

Ipak, prenio je da je u razgovoru sa međunarodnim političarima stekao utisak da “iza scene” postoji pragmatičniji pristup, jer uviđaju koristi od postizanja dogovora Beograda i Prištine.

Ukazao je da je postizanje dogovora Grčke i Makedonije bio odličan korak ka stabilizaciji regiona, ali da bi dogovorom Beograda i Prištine Zapadni Balkan bio još stabilniji.

– Kada Beograd bude bio spreman, poslije dogovora, da prizna Kosovo, onda će uslijediti normalizacija odnosa. To, međutim nije kraj svih napora, jer je neophodno zaštiti prava Srba na Kosovu, ali i Albanaca u Srbiji, kao i riješiti pitanje vjerskih objekata na Kosovu – dodaje.

Ker Lindzi kaže i da je rješenje konflikta između Makedonije i Grčke stvorilo “pozitivan momentum” u regionu, koji treba iskoristiti.

– Rješenje spora oko imena makedonske države je fantastična vijest za region. To rješava problem koji je postojao više od 25 godina. Mnogi koji su pratili dešavanja na Zapadnom Balkanu znaju da smo imali tri velika problema. Jedan je bilo pitanje imena Makedonije, drugi je problem između Beograda i Prištine, a treći je Bosna i Hercegovina. Dogovorom Atine i Skoplja broj problema u regionu je smanjen – ukazao je on za “Tanjug”.

Sada se, uvjeren je, pažnja mora posvetiti rješavanju preostala dva problema, kako bismo, kaže, “završili posao na Zapadnom Balkanu”.

– Rješenje kosovskog problema značilo bi, nakon rješenja spora Atine i Skoplja, nestajanje dva velika problema, i omogućilo bi da se skoncentrišemo na Bosnu i Hercegovinu, da od nje napravimo više evropsku zemlju – objasnio je britanski analitičar.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh