Politika

Novi Kongres – stara lica koja se bave Zapadnim Balkanom

VAŠINGTON —
Većina članova Kongresa SAD koji su se u prošlom mandatu bavili Zapadnim Balkanom, a bili su kandidati na prošlogodišnjim izborima, ponovo su dobili podršku birača.

U tek nekoliko slučajeva, američki zvaničnici odlučili su da se penzionišu ili su poraženi na stranačkim predizborima.

Tokom protekle dvije godine, članovi Kongresa su se prevashodno oglašavali povodom kriza na Zapadnom Balkanu, najčešće zbog odnosa Srbije i Kosova, te secesionističkih aktivnosti rukovodstva Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. To je posebno intenzivirano posle ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022.

Čarls Kapčan, analitičar nevladinog Savjeta za međunarodne odnose, kaže da je agresija Rusije „dovela evropsku bezbednost na vrh agende u Vašingtonu“, te da se „region posmatra kao novi front u borbi protiv Rusije za uticaj u jugoistočnoj Evropi“

Osim ruske invazije, nedostatka napretka u odnosima Srbije i Kosova, te problema u BiH, Kapčan kao razlog za aktivniji angažman Kongresa navodi to što su SAD nakon povlačenja iz Avganistana i slabijeg prisustva na Bliskom Istoku „imale više resursa i političkog kapitala za druga pitanja“.

„Takođe, mislim da Kongres u jednoj mjeri prati i izvršnu vlast. A Bajdenova administracija se mnogo više bavila regionom“, dodaje Kapčan.

U odnosu na prethodni mandat, demokrate su na izborima zadržale kontrolu nad Senatom, dok su republikanci osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu.

Kapčan kaže da ne očekuje da će u naredne dvije godine doći do značajnih promjena prema zemljama regiona, osim što bi dio republikanaca u Predstavničkom domu mogao da bude manje aktivan, jer su više zainteresovani za američka pitanja nego za spoljnu politiku.

Januš Bugajski, viši saradnik Džejmstaun fondacije, kaže da bi bilo idealno kada bi i Bijela kuća i Kongres posvetili dodatnu pažnju Zapadnom Balkanu.
SASD
„Ne očekujem velike promjene u američkoj politici, ali Kongres može da podstakne administraciju na odlučniju akciju u borbi protiv prijetnji. Primaran fokus mora da bude Rusija“, kaže Bugajski, dodajući da je Srbija ta koja Rusiji omogućava pristup regionu.

„Destruktivnom prisustvu Rusije se može suprotstaviti u svim oblastima – politici, energetici, ekonomiji i medijima“.

Senatori i članovi Predstavničkog doma su na pitanjima Zapadnog Balkana obično angažovani kroz odbore za spoljne poslove u oba doma Kongresa. Njihove aktivnosti najčešće podrazumijevaju organizovanje pretresa, predlaganje zakona, obraćanja predsjedniku SAD, te posjete zemljama.

Takođe, manji dio izabranih zvaničnika učestvuje u kongresnim klubovima (kokusima) koji su posvećeni odnosima sa drugim državama. Zemljama Balkana često se bave i članovi Kongresa iz izbornih jedinica u kojima živi veliki broj ljudi koji vode porijeklo iz tih zemalja.

U nastavku slijedi pregled najznačajnijih aktivnosti članova Kongresa prema Zapadnom Balkanu u proteklom mandatu.

Senat: Većina demokratama, sastav gotovo nepromijenjen
Od 22 člana iz prošlog saziva Odbora za spoljne poslove Senata SAD (po 11 iz svake stranke), samo sedam ih je učestvovalo na izborima 8. novembra 2022. Mandat američkih senatora traje šest godina i svake dvije godine bira se otprilike trećina članova.

Reizabrano je šest senatora: Brajan Šac i Kris van Holen (demokrate), te Marko Rubio, Ron Džonson, Rend Pol i Tod Jang (republikanci). Republikanac Rob Portman, koji je 2020. godine bio jedan od predlagača kongresne rezolucije o obilježavanju 25 godina potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odlučio je da se povuče, te nije ni učestvovao na izborima.

Za pitanja koja se odnose na Srbiju i region u Senatu je prevashodno zadužen Pododbor za Evropu i regionalnu bezbednost, čiji su članovi, između ostalih, bili Džonson, Portman, Jang i Van Holen. Pododbor je 16. februara 2022. održao pretres o Zapadnom Balkanu, na kojem su na pitanja senatora odgovarali specijalni predstavnik Stejt Departmenta Gabrijel Eskobar i Lisa Magno iz USAID-a.

Od pobrojanih reizabranih senatora, tom prilikom su se za riječ javljali Van Holen i Džonson.

Van Holen je govorio o ruskim dezinformacijama u regionu, te se interesovao da li SAD pokušavaju da utiču na evropske partnere da i oni uvedu sankcije zvaničnicima iz BiH.

Džonson, kao najviše rangirani republikanac u pododboru, pričao je o važnosti borbe protiv korupcije u zemljama Zapadnog Balkana radi privlačenja stranih investicija, ali i o suprotstavljanju kineskim i ruskim uticajima.

“Činjenica da održavamo ovo saslušanje bi trebala poslati snažnu poruku da obraćamo pažnju, želimo biti podrška, ali nećemo nametati rješenja. Na dvostranačkim osnovama, bez obzira na administraciju, da li je ona republikanska ili demokratska, želimo da vidimo mir i stabilnost u regionu”, rekao je Džonson tom prilikom.

Dodao je da je u vrijeme administracije Donalda Trampa odlazio u Srbiju i Kosovo u više navrata. Naveo je da je Trampov izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Ričard Grenel uradio dobar posao i da je strategija zasnivanja sporazuma na ekonomskim pitanjima, u slučaju kada dvije strane imaju brojna neslaganja – dobar pristup.

Sporazum o ekonomskoj normalizaciji su u septembru 2020. u Bijeloj kući potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i bivši premijer Kosova Avdulah Hoti. Očekivanja su bila da će ekonomska saradnja dovesti do političkog približavanja i normalizacije odnosa, ali to se nije dogodilo.

Tokom februarskog pretresa, Džonson je naveo da je svjestan da svi elementi sporazuma nisu ispunjeni, dodajući da je zabrinut, jer je stekao utisak da se kosovska strana previše uzda u američku podršku, koju je uvijek imala, te da se tokom pregovora mora i davati, a ne samo dobijati.

Takođe je napomenuo da je malo ko očekivao da će BiH biti u toliko komplikovanoj situaciji i da će Dejtonski mirovni sporazum biti glavni dokument, 27 godina nakon potpisivanja.

Posjete senatora regionu
Među senatore kojima krajem 2022. godine nije isticao mandat, tako da nisu morali da učestvuju na izborima, a koji su aktivni u vezi sa pitanjima o Zapadnom Balkanu, spadaju demokrate Džin Šahin i Kris Marfi. Oni su nakon februarskog pretresa govorili za Glas Amerike.

Šahin, predsjedavajuća Pododbora za Evropu, izjavila je da SAD na više načina mogu da se suprotstave uticajima Kine i Rusije – od pomoći u borbi protiv dezinformacija do ekonomske podrške:

“Veliki dio Zapadnog Balkana zavisi od ruskih energenata. Zbog toga bi trebalo da pomognemo u stvaranju novih prilika za čistu energiju i druge izvore. Veliki broj kompanija u SAD će biti zainteresovan za takve investicije”.

Marfi je rekao da je neophodan napredak borbi protiv korupcije i vladavini prava:

“Previše zemalja na Zapadnom Balkanu ide u pogrešnom smjeru. I to nije slučajno imajuću u vidu činjenicu da Evropa trenutno otežava pristupanje balkanskih zemalja”.

Oboje senatora govorili su tada da se nadaju nastavku dijaloga i postizanju kompromisa između Srbije i Kosova, ali i da žele da vide konstruktivniju ulogu Beograda u regionu.

Upravo Šahin i Marfi, uz republikanskog senatora Toma Tilisa, posjetili su u aprilu Srbiju, Kosovo i BiH.

Po povratku u SAD, Marfi je napisao osvrt na putovanje u, kako ga je označio „ključni region za Sjedinjene Države i sve više bojno polje između američkih i ruskih interesa“, dodajući da bi neuspjeh Rusije u Ukrajini mogao nagnati Vladimira Putina da se okrene Balkanu “gdje ima uticaj i svoje ’satelite’”.

Kao primjer, Marfi je naveo krizu u kojoj se nalazi BiH „ponajviše zbog tvrdoglavosti i separatističke retorike predsjednika Bosanskih Srba Milorada Dodika”, označavajući kao problem što je Dodik “uz podršku Rusije, počeo da planira uspostavljanje vladinih institucija samo za Srbe”.

“To bi moglo da dovede do građanskog rata i katastrofe za region – upravo onakav haos za koji bi Putin navijao i raspirivao”, napisao je Marfi.

Naveo je i da je američka delegacija sa Aleksandrom Vučićem razgovarala o „sjedenju na dvije stolice“ između Rusije i Evrope, dok je u kontekstu posjete Kosovu napisao da „ni srpska, ni kosovska vlada nisu postigle dovoljan napredak, a u poslednje vreme Kurtijeva vlada je posebno tvrdoglava u održavanju pregovora”.

U oktobru 2022. godine, Šahin, Marfi i Tilis, sa demokratskim senatorom Rodžerom Vikerom, poslali su pismo američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu i ministru odbrane Lojdu Ostinu, u kojem su od administracije Džoa Bajdena tražili da razvije sveobuhvatniju strategiju prema BiH:

„Sjedinjene Države se moraju fokusirati da održe mir u BiH“.

Da je tokom 2022. godine u Senatu vladalo povećano interesovanje za angažovanost prema šest zemalja Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Kosovo, BiH, Albanija, Sjeverna Makedonija), pokazao je i prijedlog „Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana“. Njega su u avgustu predložili Šahin, Viker, Tilis, Van Holen, Marfi, te njihove kolege iz demokratske stranke Ričard Durbin i Ben Kardin.

Prema saopštenju na veb stranici senatorice Šahin, suština zakona je „podrška ekonomskom razvoju regiona, kroz inicijative u infrastrukturi, trgovini i antikorupciji, uključujući zakonsko ozvaničenje sankcija, kako bi se odbile destabilizujuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu“.

Predstavnički dom: Većina republikancima, malo promjena u sastavu
Mandat u Predstavničkom domu Kongresa traje dvije godine, tako da je na novembarskim izborima u igri bilo svih 435 pozicija. Neposredno pred izbore, Odbor za spoljne poslove Predstavničkog doma činilo je 50 članova – 26 demokrata i 24 republikanca. Od toga, tek osam predstavnika nije reizabrano, po četvoro iz svake stranke.

Zapadnim Balkanom se u okviru Odbora za spoljne poslove najčešće bavio Pododbor za Evropu, koji je u trenutku održavanja izbora imao 19 članova. Samo njih troje nisu obnovili mandate: republikanac Piter Meijer, koji je izgubio na stranačkim izborima, njegov partijski kolega Adam Kinzinger, koji je odustao od kandidature, kao i demokrata Albio Sires, koji je odučio da se kandiduje za jednu od gradonačelničkih pozicija u državi Njujork.

Među 16 članova koji su reizabrani su: Vilijam Kiting, Dejvid Sisilin, Dina Tajtus, Suzan Vajld, Din Filips, Abigejl Spanberger, Džim Kosta, Visente Gonzalez i Bred Šnajder (demokrate), te Brajan Ficpatrik , Den Mjuser, August Fluger, En Vagner, Klaudija Teni, Brajan Mast i Nikol Maliotakis (republikanci).

Pododbor za Evropu, kojim je u proteklom mandatu predsjedavao Kiting, održao je 28. oktobra 2021. pretres pod nazivom „Američki angažman na Zapadnom Balkanu“, tokom kojeg je na pitanja odgovarao zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabrijel Eskobar.

Kiting je tom prilikom izjavio da je angažman SAD, u koordinaciji sa EU i NATO-om, ključan za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, te da je sporost u pridruživanju zemalja regiona Evropskoj uniji (EU) dovela do jačanja drugih aktera, poput Kine i Rusije. Pozvao je na izricanje većeg broja sankcija zbog korupcije – što je administracija predsjednika Bajdena kasnije i uradila.

SAD su u decembru 2021. uvele sankcije Zvonku Veselinoviću i Milanu Radoičiću, te njima povezanim pojedincima i firmama. U 2022. godini sankcionisano je 13 pojedinaca i pravnih lica iz BiH, uključujući Dodika, premijera entiteta Federacija BiH Fadila Novalića, te druge visoke zvaničnike.

Kiting je tokom pretresa rekao i da nedostatak normalizacije odnosa između Srbije i Kosova „nastavlja da ugrožava stabilnost čitavog regiona“, dok u BiH „seperatistička retorika i nelegalna legislativa u Republici Srpskoj dodatno destabilizuju zemlju sa već dubokim društvenim podjelama“.

Kao najviše rangirani član Pododbora iz reda republikanaca, Brajan Ficpatrik je takođe ukazao na štetan uticaj Kine i Rusije, dodajući da je zabrinut zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Kao primjer ruske kampanje izazivanja haosa na Zapadnom Balkanu naveo je pokušaj puča „protiv prozapadne vlade u Crnoj Gori 2016. godine“, dodajući da Rusija štetno djeluje „iskorišćavanjem mreža korupcije i nepotizma, te korištenjem energije kao oružja“.

Klaudija Teni, koja predstavlja izborni okrug države Njujork u kojem živi veliki broj osoba porijeklom iz BiH, interesovala se tokom saslušanja za izricanje sankcija, za aktivnosti administracije prema stabilnosti Crne Gore, kao i za projekat Otvoreni Balkan.

U kasnijem razgovoru za Glas Amerike, Teni, koja je svojevremeno radila u jugoslovenskom konzulatu u Njujorku, izjavila je da je uvijek bila zabrinuta zbog prirode Dejtonskog sporazuma, te da bi možda trebalo razmotriti njegove izmjene „kako bismo bili sigurni da u smislu vremena koje je prošlo i onoga što se dogodilo nakon Dejtona održavamo stvarne ciljeve i principe Dejtona, a to je stvaranje harmoničnih odnosa“.

„Mislim da treba ponovo sagledati ekonomsku i političku situaciju – šta se sada dešava u BiH? Kako da unaprijedimo interese svake koalicione grupe u regionu, da deeskaliramo bilo kakvu namjeru sukoba koji bi tamo mogao da izbije“, kazala je Teni.

Pisma i prijedlozi zakona
Još jedna članica Predstavničkog doma koja predstavlja distrikt u kojem žive hiljade ljudi porijelom iz BiH je En Vagner iz države Mizuri. Ona je na oktobarskom pretresu kazala da jačanje podjela u BiH, podstaknutih prijetnjama o secesiji Republike Srpske, predstavlja najveću prijetnju za stabilnost regiona.

U intervjuu za Glas Amerike, u februaru 2022, Vagner je izjavila da je kriza postala još urgentnija u odnosu na vrijeme kada je pretres održan, dodajući da je „Dodik glavni zastupnik Rusije u BiH i on pomaže Putinu da seje haos, nepovjerenje i disfunkcionalnost“.

„Osiguravanje prosperiteta, suvereniteta i slobode za naše balkanske i istočnoevropske partnere predstavlja najbolji put da se suprotstavimo Putinovoj destabilizujućoj i destruktivnoj agendi“, navela je Vagner, pozdravljajući izricanje sankcija zbog korupcije.

Upravo Vagner i njena koleginica iz Demokratske stranke Suzan Vajld predložile su u prošlom mandatu zakon koji predviđa sankcionisanje lokalnih i stranih aktera koji destabilizuju BiH. Predstavnički dom ga je usvojio u septembru 2022, a da bi postao važeći mora da ga potvrdi i Senat.

U martu 2022. godine, na inicijativu Dine Tajtus, 19 članova Predstavničkog doma je pisalo državnom sekretaru Blinkenu, tražeći da Bajdenova administracija udvostruči napore na konsolidaciji demokratije i promovisanju integracije Zapadnog Balkana u EU, kao i više američkih investicija.

„Imajući u vidu ničim izazvanu i nezakonitu invaziju Rusije na Ukrajinu, važno je više nego ikada da SAD prodube svoj angažman i umiješanost u region“, navodi se u pismu u kojem je posebno istaknuta zabrinutost da bi veličanje ratnih zločinaca u BiH i Srbiji moglo da dovede do novog nasilja.

Kada je riječ o Srbiji, u pismu se navodi da je demokratija pod izazovom zbog slabe podele vladinih moći, neizbalansirane političke zastupljenosti i polarizovanih medija, dok neriješeni odnosi između Kosova i Srbije ugrožavaju stabilnost regiona.

Pismo je uz Tajtus potpisalo devet članova Odbora za spoljne poslove (Šnajder, Kiting, Kosta, Sisilin, Sires, Džerald Konoli, Ted Liu, Tom Malinovski i Huan Vargas), te još devet članova Predstavničkog doma: Adrijano Espailat, Edi Bernis Džonson, Dejvid Prajs, Riči Tores, Džejms Mekgovern, Emanuel Kliver, Džozef Morel, Mark Vizi, te Šila Čerfilus-Mekormik.

Svi potpisnici su iz Demokratske stranke, a novi mandat na novembarskim izborima nisu dobili Sires, Malinovski, Džonson i Prajs.

Članovi Predstavničkog doma obraćali su se predsjedniku SAD još nekoliko puta u prethodnom mandatu.

U oktobru 2021. sedam predstavnika i članova albanskog kongresnog kluba, svi demokrate, pisali su Bajdenu i Blinkenu, tražeći veće angažovanje Amerike u rješavanju tenzija između Kosova i Srbije, uglavnom iznoseći optužbe na račun Srbije.

„SAD su bile uz i potrebno je da nastave da podržavaju našeg saveznika Kosovo“, navedeno je u pismu čiji su potpisnici Tores, Mekgovern, Džim Hajms, Elisa Slotkin, Džo Kortni, Monder Džouns, te Kerolin Malouni. Samo posljednje dvoje nisu dio novog saziva Kongresa.

Tores i Mekgovern su bili su i koautori pisma iz novembra 2021. u kojem su od Bajdena tražili angažman na iskorjenjivanju korupcije i ostvarivanju slobode medija u Srbiji. Takođe su predložili uvođenje dodatnih sankcija, navodeći da su zabrinuti zbog uticaja političke situacije u Srbiji na region i Evropu.

Ostali potpisnici bili su Sisilin, Kosta, te Radža Krišnamoroti, Džen Šakovski i Majk Kvigli – svi demokrate i svi reizabrani u novembru 2022.

U februaru 2022. godine, Bajden je dobio još jedno pismo, ali ovoga puta je 16 članova Kongresa tražilo produbljavanje odnosa sa Srbijom. Među njima su bili već spomenuti Teni, Kliver, Ficpatrik, Sisilin, Liu, Šnajder, Mjuser i Vizi, ali i republikanci Gregori Stube, Dejvid Mekinli, Bil Džonson, Bred Venstrup, Gas Bilirakis i Majk Tarner, te demokrate Frenk Mrvan i Erik Svolvel. Samo Mekinli nije reizabran.

Srbija je u tekstu pisma predstavljena kao država koja uprkos tome što nije članica NATO-a, sa SAD održava čvrste odbrambene i bezbednosne veze, a potencira se i njen ekonomski napredak, kao i podrška Otvorenom Balkanu, prenosi Glas Amerike.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh