Politika

Ko su ratni zločinci u političkom životu BiH, Hrvatske i Srbije

Presuđeni ratni zločinci koji su izdržali svoje kazne imaju jednaka prava kao i svi drugi građani da se bave politikom i kandiduju na izborima, a posljednjih godina sve ih je više u javnom prostoru

– Ovo je skandalozna presuda u kontinuitetu sa većinom drugih presuda Haškog tribunala, zasnovana na lažnim optužbama bez dokaza. Pogotovo je skandalozan taj dio koji se odnosi na navodno izvođenje genocida u Srebrenici. Apsolutno nijedan jedini dokaz nema, ali našlo se pet budala i oni donose presude i šta im sad možemo – izjavio je nedavno Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, povodom donošenja konačne presude kojom je ratni zločinac Radovan Karadžić u Hagu osuđen na doživotni zatvor.

Solidarnost jednog zločinca sa drugim, moglo bi se reći, iako u ovom slučaju, Šešeljeva izjava ima i političku težinu s obzirom na to da je riječ o zastupniku u Skupštini Srbije.

Pravosnažno osuđen na 10 godina zatvora zbog progona Hrvata u Hrtkovcima, u Vojvodini, Vojislav Šešelj je nakon povatka iz Haga postao jedna od najaktivnijih političkih ličnosti u javnom i medijskom prostoru Srbije. Njegove “šokantne” i “kontroverzne” izjave, brutalno vrijeđanje političkih oponenata i “performanse” poput javnog spaljivanja raznih zastava, od EU i NATO-a pa do zastave Republike Hrvatske, redovno prate i prenose i mediji u cijelom regionu.

Šešelj, međutim, nije jedina osoba koja se nakon odslužene kazne za ratni zločin odlučila ponovo politički angažovati. U Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ne postoje zakoni koji bi takvo što mogli spriječiti. Presuđeni ratni zločinci koji su izdržali svoje kazne imaju jednaka prava kao i svi drugi građani da se bave politikom i kandiduju na izborima, a posljednjih godina sve ih je više u javnom prostoru.

Zločinac Dario Kordić, rođeni Sarajlija, nakon što je odslužio dvije trećine 25-godišnje kazne za pokolj u Ahmićima i sukob u dolini Lašvi, pušten je na slobodu 2014. godine. U susjednoj Hrvatskoj Kordića su dočekali kao heroja, a on je u međuvremenu objavio kako je tokom svog zatvorskog iskušenja u haškoj ćeliji otkrio Boga. Od tada do danas, Kordić je čest gost i rado viđen govornik na raznim crkvenim i svjetovnim manifestacijama.

– Užasnut sam situacijom koja se jučer desila u Zagrebu, gdje je u organizaciji crkve u prostorima Sveučilišta u Zagrebu pred studentima govorio osuđeni ratni zločinac. Kakvu poruku šaljemo građanima i onima koji su pobijeni u Ahmićima – pitao je u srijedu saborski zastupnik Demokrata Hrvatske Mirando Mrsić, nakon što je grupa studenata prekinula Kordićevo predavanje u Zagrebu uz povike da je on ratni zločinac.

Nešto slično uradili su aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije u decembru 2017. godine na tribini Srpske napredne stranke (SNS), čiji je gost-govornik bio ratni zločinac Veselin Šljivančanin. Prije početka govora Šljivančanina su izviždali i raširili transparent na kojem je pisalo: “Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama”. Okupljeni na tribini pocijepali su plakate Inicijative mladih i izbacili njihove aktiviste sa tog događaja, a naknadno je protiv njih pokrenut prekršajni postupak.

Politička vlast u Hrvatskoj zvanično je uglavnom suzdržana kada je u pitanju javni i politički angažman presuđenih ratnih zločinaca. No, u realnosti, podrška ne izostaje, pa čak i dok su počinioci zločina još na odsluženju kazne. Građani Hrvatske tako su prošle godine ostali nemalo zatečeni kada su mediji otkrili da Tomislav Merčep, osuđen na sedam godina zatvora zbog ubistva 43 civila koje su počinile jedinice pod njegovom komandom, dio svoje kazne svakog ljeta služi u poznatom termalnom lječilištu i kupalištu u Krapinskim Toplicama, gdje uživa u blagodatima welnessa na račun poreznih obveznika.

Branimir Glavaš, osuđen za ratni zločin nad civinim stanovništvom u Osijeku 1991. godine, danas je zastupnik hrvatskog Sabora. Glavaš je bio pravosnažno osuđen na osam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta, kao i prvostepena od deset godina, a predmet je vraćen na novo suđenje Županijskom sudu u Zagrebu.

Nebojša Pavković, kojeg je Haški tribunal osudio na 22 godine zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1999., u oktobru prošle godine promovisao je svoje ratne dnevnike uz svesrdnu podršku Ministarstva odbrane Srbije.

– Srbija je mnogo puta bila žrtva dvostrukih standarda i bila osuđivana za tuđe zločine. Ovo je naš način da kažemo istinu o ratovima koje Srbija nije tražila ni izazvala, u kojima je bila prinuđena da se brani – naveli su iz Ministarstva povodom promocije Pavkovićevih dnevnika.

U Bosni i Hercegovini, ratni zločinac Fikret Abdić aktuelni je načelnik Velike Kladuše. U utrci za načelnika uvjerljivo je pobijedio na izborima 2016. kao kandidat Laburističke stranke BiH. Na izbornim listama u BiH, osim Abdića, bili su i drugi ratni zločinci, poput Branka Grujića, Sime Zarića i Blagoja Simića koji su se kandidovali 2012. godine. Sva trojica su osuđeni za ratne zločine počinjene u Zvorniku i Šamcu i izrečene su im kazne od ukupno 27 godina zatvora.

Momčilo Krajišnik, nekadašnji predsjednik Narodne skupštine RS-a i jedan od najbližih saradnika Radovana Karadžića, nakon izlaska iz zatvora osnovao je nevladinu organizaciju “Stvaraoci Republike Srpske”. Redovno daje intervjue i komentariše aktuelne političke događaje u BiH i okruženju.

Bivša predsjednica RS-a Biljana Plavšić, koja je u Hagu osuđena na 11 godina zatvora za ratne zločine, puštena je na prijevremenu slobodu 2009. godine. Iako više nije politički aktivna, Plavšić se nekoliko puta nakon izlaska iz zatvora pojavila u društvu Milorada Dodika. No, prije dvije godine izjavila je da joj se Dodik više ne javlja i kako je razočarana njegovim odnosom s obzirom da je ona, kako je istakla, najzaslužnija za njegov politički uspon, prenosi Faktor


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh