Politika

Nisam sklon tome da se iz Hrvatske miješamo u unutarnje poslove BiH

Nisam sklon tome da se iz Hrvatske miješamo u unutarnje poslove BiH i nisam sklon da dajemo recepte, poručio je Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 2010. do 2015. godine

Ivo Josipovi-c Nezavisne.com

Advertisements

Nisam sklon tome da se iz Hrvatske miješamo u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine i nisam sklon da dajemo recepte, poručio je Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 2010. do 2015. godine, danas u Sarajevu gdje je govorio na tribini o temi “75. godina ZAVNOBiH-a i ZAVNOH-a u kontekstu postojećih odnosa u regiji”, a povodom Dana državnosti BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Podsjetio je da u Ustavu Republike Hrvatske stoji pozivanje na antifašističku borbu i borbu protiv fašizma.

“Međutim, u praksi, danas u Hrvatskoj ta tradicija nema veliki odaziv. Vidim ovdje u BiH, vi ZAVNOBiH imate kao Dan državnosti, a to posebno cijenim. Mi bismo isto u Hrvatskoj trebali više cijeniti odluke ZAVNOH-a jer je uspostavio temelje i naše samostalnosti, kao što je ZAVNOBiH uspostavio temelje bh. državnosti”, rekao je Josipović.

Smatra da su odlukama ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a, Hrvatska i BiH statuirane kao države koje su slobodno odlučile ući u tadašnju Jugoslaviju.

“Isto tako su u jednom povijesnom trenutku odlučile izaći iz Jugoslavije zbog povijesnih okolnosti i problema koje je ta država imala. Iz toga, naravno, proizlazi i tradicija suverenosti i Hrvatske i BiH”, rekao je Josipović.

Odgovarao je i na pitanje o tome koliko smo spremni da se okrenemo putu koji nude ZAVNOBiH i ZAVNOH jer sve više jača nacionalizam na ovim prostorima.

“Kada vidimo odluke ZAVNOBiH-a i ZAVNOH-a, one polaze od činjenice da postoje nacionalne grupe, etnički entiteti i u BiH i Hrvatskoj i jamče njihovu ravnopravnost. Dakle, ta ideja nacionalnog je još jako prisutna u Evropi i nisam siguran da je realno ovog trenutka razmišljati da će ljudi prestat biti Francuzi, Nijemci, Kinezi, Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili što već. Ali je pitanje da li će etničko biti preovladavajuće u donošenju političkih odluka u svakodnevnom životu ili će etničko biti nešto što nas obogaćuje, što je rezultat različitih tradicija i kultura”, pojasnio je Josipović.

Vjeruje da je “budućnost EU nešto kao sjedinjene evropske države”.

“Ali mi smo još daleko od toga i mislim da su glavna zapreka političke elite koje se ne žele odreći vlasti na svojoj državnoj razini”, rekao je Josipović.

Govoreći o tome kakvi bi trebali biti odnosi Hrvatske i BiH bivši predsjednik susjedne Hrvatske je kazao da “mi živimo u jednom međuzavisnom svijetu i naravno da Hrvatska zanima BiH, a i BiH Hrvatsku”.

“Uvijek sam isticao da je BiH nama naš najvažniji susjed, ne samo zbog više od 1.000 kilometara granice nego i svega onog što nas povezuje, mislim, prije svega, na Hrvate u BiH, Bošnjake u Hrvatskoj, Srbe, koji su isto tako došli u Hrvatsku iz BiH”, istakao je Josipović misleći pri tom na povijest, kulturu, ekonomiju, brakove koji su se sklapali, ljude koji danas žive i s jedne i druge strane granice.

Pitanja u BiH, naglasio je, trebaju rješavati tri konstitutivna naroda u BiH.

“Prema tome, naše su dvije države jako povezane i zato mi je žao kada vidim da postoje, pa nekada i dosta teška mimoilaženja i između naroda i između država. Ja zagovaram politiku u kojoj i hrvatski narod u BiH smatra BiH svojom državu, ima pravo na jednakopravno odlučivanje i sudjelovanje u političkom životu. Međutim, nisam sklon tome da se iz Hrvatske miješamo u unutarnje poslove BiH. Nisam sklon da dajemo recepte. I moram priznati, kada me novinari pitaju jesam li za treći entitet, jednostavno kažem da to nisu moja posla i da je pitanje da li će biti dva, tri, pet ili 50 entiteta, stvar BiH”, poručio je Josipović.

Smatra da je glavni cilj i zadaća Hrvatske u tom procesu, pristup BiH Evropskoj uniji.

“Evropska unija je, prije svega, mirotvorni projekt, i mislim da je vrlo važno za našu regiju da sve zemlje s područja bivše Jugoslavije pa i šire od toga, uđu u EU i budu njen dio jer je to jamstvo da više nikada neće biti ratova na ovom području i drugo, to je zalog prosperitetan nije jamstvo, jer samim članstvom ne postajete jako bogati, nego vam se otvaraju mogućnosti”
, poručio je Josipović.

Podcrtao je da je Hrvatska iskoristila neke mogućnosti, a nešto i nisu najbolje, međutim, EU im je otvorila dobre perspektive.

Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, o Josipoviću je kazao da se radi o dokazanom prijatelju BiH koji je dao i daje izuzetan doprinos razvoju dobrosusjedskih odnosa BiH i Hrvatske.

“Iskustva suživota i zajedništva imaju svoju svrhu i povijesno opravdanje. Tako je i BiH 25. novembra 1943. godine voljom svojih naroda potvrdila svoju državnost na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, a u svojim srednjovjekovnim granicama koej su među najstarijim u Evropi”, pojasnio je Škrijelj u obraćanju prisutnima.

Prema njegovim riječima, ove historijske činjenice govore o osnovnom i najvažnijem obliku političkog organizovanja na prostoru BiH, su neupitne i imale su ogroman značaj prilikom sticanja nezavisnosti 1992. godine.

Škrijelj je dodao da u BiH suživot i tolerancija nikada nisu bili pitanje morala već smisao egzistencije svih naroda koji žive na ovim prostorima.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh