Politika

Čović bi trebao podnijeti ostavku ako baštini evropske vrijednosti

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović u razgovoru za Vijesti.ba kaže da se izbori u BiH ne dobivaju podrškom birača nego u CIK-u. Zbog toga u ovakvoj situaciji i uspostavljenom zatvorenom krugu nije moguće ništa učiniti, jer će rezultati svakih izbora biti približno jednaki ovima, navodi on, te dodaje da je zbog toga potrebna intervencija visokog predstavnika.

Zijad Bećirović - Nap.ba

Advertisements

– Analitičari tvrde da ponovo na djelu imamo “diplomatsku agresiju” Hrvatske na BiH, referišući se na posljednje istupe predsjednice ove države Kolinde Grabar Kitarović, ali i hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu. Kako tumačite činjenicu da zvaničnici Hrvatske lobiraju za izmjene bh. izbornog zakonodavstva, što je isključivo unutrašnje pitanje BiH?

BEĆIROVIĆ: Hrvatska ima ogromno unutarnjih problema i u takvoj situaciji pokušava svoje probleme izvoziti uglavnom u susjedstvo, u ovom slučaju u Bosnu i Hercegovinu. To nije ni prvi ni posljednji put. Hrvatska se često poziva da ima ustavnu obvezu da skrbi za Hrvate u BiH. To je samo djelomično tačno. To je jednostrano proglašeno i to može uraditi svaka država. Međutim, da bi jedna država to mogla sprovesti mora imati potpisane međudržavne sporazume sa državom u kojoj želi nekome pomoći i ta pomoć mora biti jasno precizirana, jer se time može duboko zadirati u suverenitet druge države, pipu “Vijesti“.

U ovom slučaju radi se o jednostranom aktu Republike Hrvatske, koji nikoga u Bosni i Hercegovini nizašto ne obavezuje. Hrvatska time nanosi štetu Bosni i Hercegovini, ali i samoj sebi, jer je u Bosni i Hercegovini snažno involviran međunarodni faktor, posebno ključne države EU i SAD, tako da Hrvatska njima ne treba ništa objašnjavati, jer je isuviše dobro poznata činjenica, da je u Bosni i Hercegovini (1992-1995) bio međunarodni oružani konflikt u kojem su sudjelovale Republika Hrvatska i Republika Srbija, a to u prevodu znači da su sudjelovali u agresiji na BiH.

Mnogi su se nadali da su Hrvatska i Srbija izvukle pouku iz presuda ICTY i da greške iz nedavne prošlosti neće ponavljati. Nažalost, te presude najviših međunarodnih ali i domaćih sudova se ignoriraju i ponovno Hrvatsku i Srbiju uvode u novu neizvjesnost, čije posljedice mogu biti dalekosežne za te dvije zemlje. Ne treba smetnuti sa uma, da je turistička sezona u Hrvatskoj u mnogome zavisna od situacije u Bosni i Hercegovini. Hrvatska se i sa time poigrava.

– Zašto se zvaničnici Hrvatske ne obrate njima i ne razgovaraju sa njima, umjesto što o unutrašnjim pitanjima BiH razgovaraju na svim mjestima osim upravo sa institucijama ove države?

BEĆIROVIĆ: Zato što nema nikakve međunarodno pravne osnove da oni o tome razgovaraju i upliću se u rješavanje unutarnjih pitanja jedne suverene države kao što je Bosna i Hercegovina.

– Kako gledate na činjenicu da zvaničnici Hrvatske u EU izražavaju nezadovoljstvo zbog izbora Željke Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, iako je na ovu funkciju biran po istom zakonu kao Dragan Čović. Zašto se Komšiću osporava legitimitet?

BEĆIROVIĆ: Željko Komšić, pored toga da smeta političko-kriminalnim strukturama, smeta i velikodržavnim projektima Srbije i Hrvatske, koji sve vrijeme sarađuju i međusobno se nadopunjuju. Problem sa legitimitetom imaju svi pa i Milorad Dodik, koji je osvojio svega oko 10% ukupnog broja glasova od 3,3 miliona registriranih birača u BiH. Zbog toga mora postojati drugi krug izbora kako bi se legitimitet izabranih zvaničnika time povećao. U BiH ne da nema drugog kruga izbora nego nema ni zakonske mogućnosti održavanja prijevremenim izborima.

Komšić je poremetio političke koncepte i planove susjeda. Ovdje vidim i osobni problem Dragana Čovića, koji teško podnosi veliki politički poraz, koji je jednostavno takav fijasko, da ukoliko bi Čović baštinio demokratsku tradiciju već bi trebao podnijeti ostavku i time pokazati da je nositelj evropskih vrijednosti kako često voli isticati. Naravno da je Čović nositelj i promotor evropskih vrijednosti i to onih najnegativnijih.

– Nakon provedenih opštih izbora, mnoštvo političkih subjekata izrazilo je nezadovoljstvo radom CIK-a BiH. Kako vidite postizborne aktivnosti ove institucije? Svjedoci smo niza malverzacija, nejasnoća, zloupotreba i manipulacija.

BEĆIROVIĆ: Centralna izborna komisija (CIK) već je prevazišla fazu da je u funkciji i pod kontrolom određenih političkih stranaka. CIK je sada u funkciji i pod potpunom kontrolom nekoliko političkih moćnika. Problem je ne samo CIK, koji u osnovi predstavlja političko-mafijašku instituciju nego u tome što su Sud BiH i Tužilaštvo BiH kao i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) također pod kontrolom nekoliko političkih moćnika.

Očito je, da se izbori u BiH ne dobivaju podrškom birača nego u CIK-u. Zbog toga u ovakvoj situaciji i uspostavljenom zatvorenom krugu nije moguće ništa učiniti, jer će rezultati svakih izbora biti približno jednaki ovima. Zbog toga je potrebno da konačno intervenira visoki predstavnik (OHR) Valentin Inzko, da se razbije taj zatvoreni krug/prsten, a ne isključujem i masovan građanski bunt i proteste opozicije, jer ako se sada ne suprotstave izbornoj prevari i nezapamćenoj krađi nikada više neće u predvidljivoj budućnosti imati priliku da postanu pobjednici izbora.

– CIK BiH treba da usvoji podzakonski akt na osnovu kojeg će se vršiti popunjavanje federalnog Doma naroda. Glavna dilema u CIK-u BiH prilikom usvajanja pomenutog podzakonskog akta je da li će se kao osnov za provođenje izbornih rezultata koristiti popis iz 1991. ili iz 2013. godine. Većina članova CIK-a BiH zagovara popis iz 2013. godine, iako je to u suprotnosti sa Ustavom FBiH, koji nalaže popis iz 1991. Kakva su Vam očekivanja u pogledu odluke CIK-a?

BEĆIROVIĆ: Kao što sam već rekao, radi se o političko-mafijaškoj instituciji, jer da je drugačije članovi CIK-a već bi bili uhapšeni i procesuirani. Opet dolazimo do činjenice šta rade Sud i Tužilaštvo BiH, a VSTV je krovna organizacija za osiguravanje kadrova, koji osiguravaju zatvoreni krug/prsten nedodirljivih. Zbog toga su građanski protesti i demonstracije opozicije ključni da se prekine taj začarani krug koji kontrolira doslovno život i smrt u Bosni i Hercegovini. Potpuno je jasno, da je popis iz 1991.godine relevantan i zakonska osnova za provođenje rezultata Općih izbora 2018. Opet dolazimo do pitanja vladavine prava i pravne države, koja kada bi djelovala ne bi smo ni izbliza imali ovakvih problema, a neki ključni akteri političke scene već bi bili iza rešetaka.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh