Politika

Počitičari na potezu – Evropska komisija bh političarima dala rok do srijede?!

Evropska komisija (EK) od političkih lidera u FBiH do naredne srijede očekuje dogovor i konačno rješenje o načinu provođenja presude "Sejdić i Finci", saznaju "Nezavisne" iz diplomatskih izvora iz Brisela.

No image - Haber.ba


Bh lideri (Foto: Arhiva)

S tim u vezi, ali i zbog predstojećih bajramskih blagdana, moguće je i pomjeranje termina objavljivanja novog izvještaja o napretku BiH sa 16. na 21. oktobar, od kojeg zavisi evropski put BiH u naredne dvije godine, ali i planirano “otvaranje” pretpristupnih fondova (IPA) prema našoj zemlji.

Kako saznajemo, uprkos različitim interpretacijama događaja s posljednjeg briselskog sastanka bh. idera i Štefana Filea, evropskog komesara za proširenje, Evropska komisija (EK), ipak, nema namjeru da nametne bilo kakvo rješenje koje bi definiralo način provođenja odluke u slučaju “Sejdić i Finci” i mehanizama koordinacije.

“EK ne želi nametanje, a i nema mehanizme za nametanje rješenja. Međutim, ona će svim metodama političke komunikacije pokušati da stimuliše političke lidere iz FBiH da dođu do rješenja u narednih nekoliko dana”, kaže za “Nezavisne” Igor Davidović, bh. ambasador pri Misiji EU u Briselu.

File je, međutim, predstavnicima stranaka iznio okvirni prijedlog, a naredni potez je na liderima SDP-a, SBB-a, SDA i dva HDZ-a.

U tom kontekstu treba posmatrati i izjave političkih lidera iz FBiH po povratku iz Brisela. Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, rekao je da ova stranka okvirni Fileov prijedlog ne doživljava kao najbolje rješenje.

“Ipak, na tom tragu se može naći rješenje koje će imati prolaz u parlamentu”, istakao je Lagumdžija.

Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i član pregovaračke delegacije ove stranke, potvrdio je da Fileov prijedlog nema veze ni sa jednim postojećim, već je on samo reflekcija svih dosadašnjih.

“Obavezali smo se da ćemo taj prijedlog razmatrati narednih dana. On nije do kraja dorečen i definiran, ali niko ga nije ni odbio”, rekao je Džaferović.

Dragan Čović i Fahrudin Radončić, lideri HDZ BiH i SBB-a, također su spremni za intenzivne konsultacije. Oni su po povratku iz Brisela ocijenili da je File pokazao dobru volju da sroči inicijalni dokument koji će biti prihvatljiv svim stranama. Radončić se na konferenciji za novinare u Mostaru osvrnuo i na izjavu predsjednika SDP-a “da je vodio veliku bitku za BiH”.

“Ovdje se ne radi o tome da neko vodi borbu protiv BiH, nego način kako doživljava BiH i odnose unutar nje. U tom smislu proglašavati sebe šampionom patriotizma nije stvar koju pametni političari rade”, rekao je on.

Martin Raguž, predsjednik HDZ 1990, rekao je u petak da početak intenzivnih konstultacija očekuje nakon signala iz Brisela, te kako se nada da će početi odmah nakon vikenda.

Svi politički akteri, naime, više ne spore da je uzrok cijelog problema o načinu provođenja presude u FBiH, s obzirom na to da su predstavnici RS završili svoj dio posla te da nastupaju s pozicija u globalu prihvatljivim svima. Podsjećamo, Milorad Dodik, lider SNSD-a, rekao je da je sastanak u Briselu bio potpuna afirmacija stavova Narodne skupštine RS od prije nekoliko dana.

“Mi u tom pogledu ne možemo da budemo nezadovoljni. Zaključak današnjeg sastanka isključivo je vezan za činjenicu da federalni partneri moraju da se vrate u Sarajevo i tamo razgovaraju”, izjavio je Dodik.

Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, ocijenio je da je sve vraćeno praktično na nulu, a da se predstavnici stranaka iz FBiH svađaju oko svakog prijedloga.

“U narednih nekoliko dana pokušaće još jednom da vide postoji li mogućnost nekog prijedloga koji bi mogao da dobije većinu. Poslije toga mislim da se vrata zatvaraju i da će EU izvući ruke iz svega ovoga”, ocijenio je Bosić.

Vlajkijev prijedlog

Emir Vlajki, potpredsjednik RS, predložio je privremeno rješenje za provođenje presude “Sejdić i Finci”.

Naime, Vlajkijev prijedlog je da svaki građanin BiH, ma kako da se izjašnjava, ima pravo da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH.

“Svi glasači, prilikom izbora člana Predsjedništva, moraju naznačiti svoju nacionalnu pripadnost, koja god bila, a onda se, s obzirom na to da jedino Hrvati imaju suštinske primjedbe na izbor člana Predsjedništva, taj član Predsjedništva bira tako da se iz ukupne mase glasačkih listića izdvoje oni gdje je naznačena nacionalna pripadnost Hrvat, pa kandidat koji prema ovim listićima dobije najveći broj glasova postaje član Predsjedništva”, navode iz Vlajkijevog kabineta.

(nezavisne)


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh