Politika

Safet Oručević: Hrvatski stolni grad ubijen je u Dejtonu potpisom Gojka Šuška

Prvi čovjek Centra za mir i multietničku saradnju jedina je funkcija na kojoj je danas zvanično Safet Oručević. Ratni i poratni gradonačelnik Mostara i prvi čovjek hercegovačke SDA više nije u politici, ali je i u aktuelnim pregovorima oko rješavanja pitanja Mostara jedan od ključnih ljudi. Za Klix govori o politici SDA i Bakiru Izetbegoviću, na čemu je zahvalan Draganu Čoviću te pojašnjava zašto je prvi u “srbovanju” kada se radi o mostarskim Srbima.

Safet Oručević - Klix.ba

U jednom od intervjua Alija Izetbegović spomenuo je Safeta Oručevića kao jednog od njegovih mogućih nasljednika. Dugo je bio prepoznatljivo “političko lice”, ne samo Mostara i Hercegovine, već cijele BiH. Danas je prvi čovjek mostarskog Centra za mir i multietničku saradnju, godinama nije aktivan na političkoj sceni ali je uvijek tu negdje iza pozornice, piše “Klix“.

Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, priznao je da je Safet Oručević bio ključna spona između njega i Bakira Izetbegovića na putu “historijskog izmirenja” nakon godina brutalnog sukoba. Posljednjih dana ponovo je svojevrsna spona između SBB-a i SDA u pregovorima oko Mostara pri čemu je njegovo učešće tražio lično Fahrudin Radončić.

Na početku razgovora za Klix.ba Safet Oručevio kaže da je politika iz Sarajeva u jednom trenutku okrenula leđa Mostaru i njemu koji je taj grad predstavljao.

“Onda sam ja nju, po mostarski rečeno, ‘nabio’ nogom iz svog života. Istina je da sam dobijao ponude da se vratim, ali sam sve to odbio”, kaže Oručević.

Centar za mir i multietničku saradnju Mostar nedavno je predstavio svoje rješenje statusa Mostar. Je li bilo reakcija političkih stranaka, prije svega SDA i HDZ-a BiH na ponuđeni prijedlog?

Nakon što se su u javnosti predstavljena dva rješenja za Grad Mostar, jedno bazirano na podjeli na dvije općine koju je ponudio SDA i drugi maksimalistički koji je ponudio HNS, odlučili smo da i mi istupimo u javnosti, ukažemo na greške oba ponuđena rješenja i, na koncu, da ponudimo jedno rješenje za koje smatramo da odražava suštinu mostarskog načina življenja. Rješenje Centra za mir pod nazivom “Mostar za sva vremena” u potpunosti implementira presudu Ustavnog suda, sprečava svaki oblik etničke dominacije i uvodi direktan izbor gradonačelnika i dva dogradonačelnika. Objavili smo taj prijedlog javno na web stranici Centra i ponudili svim partijama koje to žele da ga preuzmu. SDP i DF su u potpunosti prihvatili ovo rješenje i predali ga u parlamentarnu proceduru. Rješenje je naišlo i na izuzetnu podršku Semira Drljevića Lovca i Prve mostarske partije, BPS-a i Sefera Halilovića i Šefkije Džihe i SBiH-a.

160424013.1_xl
Foto: Klix.ba

Posljednjih dana SDA i SBB su radili na svom prijedlogu rješenja statusa Mostara na tragu Vašeg prijedloga. Otkud vi u tim razgovorima dvije stranke?

Zahvaljujući konstruktivnom pristupu i angažmanu SBB-a, i zahtjevu Fahrudina Radončića da budem dio pregovaračkog tima, te više obavljenih razgovora sa predstavnicima SDA, iskristalisan je prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH koji je u potpunosti zasnovan na principima koje je ponudio Centar za mir. Smatram da su ovi principi prihvatljivi i HDZ-u jer izjednačavaju vrijednost glasa u Mostaru, daju direktan izbor gradonačelnika za šta se HDZ uvijek zalagao, a jedina razlika je u uvođenju dva dogradonačelnika iz drugih naroda. Smatram da je moguće, prije ili kasnije, na ovim principima približiti stavove.

Kakve su reakcije Koordinacije srpskih udruženje Mostara, oni su, kako se to moglo ranije čuti od njihovih predstavnika, prijedlog Centra bili spremni potpisati sa obje ruke?

Tako je. Kada smo objavili ovo rješenje, predstavnici koordinacije Srba Grada Mostara su ga javno podržali i posebno isticali važnost direktnog izbora gradonačelnika i dva dogradonačelnika, čime se Srbima garantira učešće i u izvršnoj vlasti Grada. Međutim, nakon sastanka koji su u Trebinju imali sa Miloradom Dodikom, nakon što su dva sata čekali da se završi sastanak Dodik-Čović, desio se obrat u kojem je Dodik uslovio podršku u Parlamentu samo autentičnim prijedlogom koji mora doći iz Koordinacije Srba Grada Mostara. Oni su ga poslušali i predali u proceduru takvo rješenje, za koje je već sada izvjesno da nema potrebnu podršku. Razumijem Dodika koji je na taj način sačuvao obraz i kod Čovića i kod predstavnika Srba Mostara, ali ne razumijem mostarske Srbe što su ga poslušali jer na taj način nimalo neće poboljšati svoj položaj u Mostaru. No i dalje imaju izbor, između ‘našeg sve i Dodikovo ništa’. Ja sam više uradio za Srbe nakon rata nego svi politički predstavnici Republike Srpske, ako ćemo se takmičiti u ‘srbovanju’ tu sam u odnosu na pomenute u historijskoj prednosti, najmanje 10 godina.

Mostar je, osim o pitanju statuta, u posljednje vrijeme u medijima prisutan isključivo kao neka vrsta problema (šahovnica iznad grada, vandalizam u starom dijelu grada itd.) Kakva je danas situacija u Mostaru? Je li to podijeljeni grad?

Oba incidenta koja pominjete direktna su posljedica izlaska u javnost prijedloga o podjeli Mostara na dvije općine, hrvatsku i bošnjačku. Ekstremisti su odmah krenuli u obilježavanje teritorija i nacionalne incidente. Upravo zbog toga smo digli glas i snažno ukazali na katastrofalne posljedice bilo kakve teritorijalizacije Bošnjaka i Hrvata u Mostaru. Čak i oni Bošnjaci koji su podržavali ovakvo rješenje, ili ga čak predlagali, nisu svjesni da bi nakon izvjesnog vremena bili žrtve vlastitog prijedloga jer bi život u takvom Mostaru postao nemoguć i za njih. Što se tiče vašeg pitanja da li je Mostar podijeljen Grad, jeste ali samo u glavama nekih koji ga vode i to im odgovara… Sve je do ljudi, i ako građani Mostara izaberu prave ljude, sve što je danas tačka razdvajanja i razdora, sutra može biti mjesto na kojem se sastajemo.

Neki su ova obilježja protumačili kao poruku Hrvata da je Mostar njihov stolni grad?

Hrvatski stolni grad ubijen je u Dejtonu, kada je i Gojko Šušak stavio svoj potpis na jedinstven Mostar sa Gradskim vijećem u kojem su ravnopravno sa po deset vijećnika zastupljeni Bošnjaci, Hrvati i Srbi. On samo može živjeti u emocionalnom smislu kod Hrvata koji vole Mostar jer je on središte Hercegovine i oni treba da ga emotivno doživljavaju i vole. Jednako kao i Bošnjaci i Srbi i ostali koji žive u tom, vijekovima zajedničkom gradu, najljepšem u Bosni i Hercegovini. Mostar je teško stradao u ratu upravo zbog toga zajedništva i multietničnosti i jedino to u Mostaru uprkos svemu nisu uspjeli srušiti. On je i danas takav i biće takav zauvijek. Danas po rezultatima najnovijeg popisa u Mostaru živi 45.500 Hrvata, 41.000 Bošnjaka i 4.600 Srba te oko 2.000 ostalih. Volio bih da i drugi gradovi u BiH mogu imati to bogatstvo različitosti u mjeri u kojoj ima Mostar. Svi bi bili bogatiji. Ne zaboravite da su brojni Mostarci u dijaspori i nove generacije jedan ogroman kapital ovog grada i BiH.

160424013.2_xl
Foto: Klix.ba

U prethodnim intervjuima govorili ste o katastrofalnoj politici SDA spram pitanja Mostara. Jesu li odgovorni lokalni zvaničnici SDA iz Mostara ili vrh stranke?

Lokalni predstavnici SDA u Mostaru su godinama vodili defanzivnu politiku u Mostaru i rješenje svojih problema su vidjeli u podjeli na dvije ekskluzivne teritorije. Jasno je da to nije rješenje i da je to već sada prošlost. Dakle, to rješenje je umrlo čim je predstavljeno mostarskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti. Jasno je da je vrh SDA podržavao lokalno rukovodstvo i to smo svi vidjeli. Lično smatram da su predugo istrajali u toj podršci, jer ja razumijem podršku vlastitom članstvu, ali ne na štetu Mostara, cijele SDA a na kraju i Bosne i Hercegovine. Međutim, ne treba ovdje amnestirati ni lokalni HDZ. Jasno je da je postojao dogovor dva lokalna rukovodstva o podjeli na dvije općine, zone, relikte, geta…nazovite to kako hoćete. Zahvalan sam Draganu Čoviću što je ipak odustao od tog dogovora jer bi mu on možda i donio kratkoročni politički efekat kod vlastitih zagovornika etno i nacionalno teritorijalnog principa, ali bi dugoročno bio katastrofalan i za SDA i za HDZ, a za Mostarce je katastrofalan i kratkoročno i dugoročno.

Šta je krajnji cilj HDZ-a BiH u Mostaru i koliko je HDZ BiH odmakao na tom putu?

Ne znam šta je krajnji cilj HDZ-a u Mostaru. Sudeći po izjavama predsjednika Draga Čovića, on se zalaže za Mostar kao jedinstven grad u kojem će apsolutno ista prava imati Hrvati, Bošnjaci, Srbi i ostali, dakle svi građani Mostara. Izgovorio je to javno, ljetos, ispod Starog mosta na svečanosti na kojoj smo mi iz Centra za mir i multietničku saradnju bili domaćini brojnim uglednim gostima među kojima su bili i članovi Predsjedništva BiH. Mi smo te njegov riječi samo pretočili u rješenje Mostara pod nazivom ‘Mostar za sva vremena’. Pretpostavljam da je HDZ na tom putu na kojem je i Čović kao predsjednik HDZ-a. Koliko je na tom putu odmakao Dragan Čović a koliko HDZ, znat ćemo kad se završi glasanje u Parlamentu BiH.

Je li cijela priča oko Mostara pomalo paradoksalna: HDZ se zalaže za jedinstven grad po sistemu “jedan čovjek – jedan glas”, SDA predlaže neku vrstu podjele. S druge strane, HDZ bi rado na taj način podijelio FBiH i na nivou entiteta se oštro protivi principu “jedan čovjek – jedan glas”?

Nažalost, to pokazuje svu neiskrenost politike u Bosni i Hercegovini. Ali ta neiskrenost nije samo na hrvatskoj strani. Hrvati u Mostaru moraju priznati Bošnjacima i Srbima sve ono što za sebe traže u Federaciji ili državi. Bošnjaci, s druge strane, moraju dati Hrvatima gore ono što traže za Bošnjake na prostorima gdje su u manjini. Ne vidim razlog da još nije riješeno pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Postoje načini za rješavanje tog pitanja a da to ne bude na teritorijalnom principu koji vodi u razgradnju Bosne i Hercegovine. Naprimjer, indirektan izbor iz Parlamenta, za koji neki kažu da je asimetričan. Brojne stvari su u državi asimetrične od Dejtona do danas, pa neka bude i to, ako rješava jedno ključno pitanje, upravo nam svima treba više konsenzusa a manje preglasavanja. Kritičari svakog a i takvog rješenja vole da se ništa ne pomakne, dok oni opet ne dođu na vlast i tako ide u krug od jednog do drugog izborog ciklusa. Tako su izludili građane ove zemlje.

Kakvu simboličku poruku šalje otvaranje ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru?

Taj ured nema nikakav značaj pošto se sve zvanične sjednice i redovne i vanredne održavaju prema Ustavu u zgradi Predsjedništva BiH. Također, Predsjedništvo je kolektivni organ, pa ne mogu da nađem neku izrazitu važnost tog ureda. Zgrada je lijepa, sviđa mi se mjesto na Lenjinovom šetalištu u centru Mostara. Kad bi svaki Mostarac birao sebi mjesto za ured, tu bi ga izabrao.

Je li Čović, odnosno HDZ BiH, u ovom trenutku u najboljoj poziciji u posljednjih 20-ak godina? Čini se da im sve polazi za rukom?

Moglo bi se tako reći. Razloga za to ima mnogo. Imali su i četiri godine pauze u vlasti na federalnom i državnom nivou pa je logičan entuzijazam i žestoka inicijativa da nadoknade taj period apstinencije. Njihov uspjeh i percepcija o tom uspjehu direktno ovisi od spremnosti bošnjačke politike da pravi ustupke. Ipak moramo biti svjesni da nema zajedničke države bez iskrene saradnje predstavnika sva tri naroda.

Koliko je za uspon Čovića kriva i jedna pomalo “neodgovorna” politika SDP-a i vidite li ono što mnogi zamjeraju Izetbegoviću, a to je pretjerano popuštanje Čoviću?

Ne bih rekao neodgovorna, već nepragmatična. Više bi se postiglo saradnjom nego eliminacijom iz vlasti. To je moje mišljenje. Pogotovo što ni SDP nije uspio napraviti suštinske promjene, već je nastavljen sličan model kakav je vrijedio i prije njihovog dolaska na vlast. Volio bih vidjeti, naprimjer, da su imenovali nekog Hrvata za direktora Elektroprivrede BiH u Sarajevu ili za direktora BH Telecoma, a u Mostaru Bošnjaka u Eronet ili Elektroprivredu Herceg Bosne. To bi poslalo jednu drugačiju poruku. Ovako je ostalo sve isto. Znam da mnogi Izetbegoviću zamjeraju pretjerano popuštanje Čoviću. Da se razumijemo toga ima, ali ja nisam od onih ljudi koji smatraju da Hrvatima ne treba riješiti temeljna pitanja ravnopravnosti jer je to temelj države BiH. Ko god tako misli, on ne razumije bit Bosne i Hercegovine. Umijeće politike je u tome naći mjeru i ravnotežu. Smatram da Fahrudin Radončić, kao lider SBB-a i koalicioni partner, može puno pomoći u medijaciji i rješavanju ovih pitanja. S druge strane, postoje stvari u kojima se, po mom mišljenju, bez potrebe ulazi u podređeni položaj, a to je recimo raspored ministarstava prilikom formiranja vlasti, kontinuiranog prepuštanja kontrole tokova novca kadrovima HDZ-a i slično.

Kakva je uloga međunarodne zajednica u posljednjim pregovorima? SDA je pozvala Inzka da koristi bonske ovlasti.

Međunarodna zajednica je saučesnik svega što se dešava u Mostaru i ne može pobjeći od vlastite odgovornosti. Niti jedno mostarsko pitanje od Dejtona do danas nije riješeno bez intervencije ili medijacije međunarodne zajednice. Za intervenciju je prerano sve dok postoji šansa da politički akteri nađu rješenje, a ako 27.aprila rješenje ne bude doneseno, snažna medijacija međunarodne zajednice je njihova obaveza jer su saučesnici svega što se u Mostaru dešavalo.

Šta je potrebno učiniti da se ta šansa ipak iskoristi?

Sada kada domaći akteri ulaze u finale konačnog dogovora, ne treba nam politikantstvo i bilo kakve sujete. Ovo nije predizborna kampanja, niti je još vrijeme za nju. Potrebna nam je elementarna kultura političkog dijaloga i najmanje što svim prijedlozima moramo dati je prilika da se o njima raspravlja, da se zajednički dopunjavaju i dograđuju kako bi došli do najboljeg i zajedničkog. Kada ih uporedite, svi ti prijedlozi su vrlo slični, kako se u narodu kaže “kao jaje jajetu”

Pregovori oko statuta su prilično “napeti” svako nudi svoje rješenje, čuju se različite optužbe… Koliko to dotiče obične građane, kako oni danas žive u Mostaru?

Ima tu svega… Mostar je specifičan i naravno da su građani napeti kao i pregovori oko uređenja Mostara. Znam to po reakcijama i odobravanjima koja svakodnevno stižu do mene. To je dobro jer to znači da nisu ravnodušni i da su se probudili iz apatije koja ih je bila zahvatila. Imali su 12 godina loše vlasti i lošeg upravljanja gradom i, da se razumijemo, Gradska uprava Mostara se ne bavi nikakvom visokom politikom već komunalnim poslovima, fontanama, uređenjem grada, šišanjem trave, javnom rasvjetom i stvaranjem ambijenta za ugodan život građana. Mostarci trebaju ljude koji će se dogovarati i uvažavati bez međusobnog “gulizanja”, dakle građani trebaju odgovorne upravitelje Grada.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh