Politika

Baralija: U Mostaru već 10 godina nije bilo nijedne javne rasprave

Donosimo vam razgovor sa predsjednicom Gradskog odbora Naše stranke u Mostaru Irmom Baralijom. U razgovoru je bilo riječi o nizu pitanja, od značaja volonterskih aktivnosti, preko trenutne političke situacije u Mostaru, pa do pitanja učešća žena u vlasti, a sve u kontekstu pitanja političkog angažmana u lokalnoj zajednici

Irma Baralija - Nasastranka.ba

Koji su osnovni motivi vašeg angažovanja u lokalnoj zajednici?

BARALIJA: Građankama i građanima Mostara su uskraćena politička prava na kojima počiva demokratski sistem, s obzirom da im je uskraćeno pravo da biraju i budu birani, zbog neodržavanja lokalnih izbora 2012. godine. Kao posljedica toga uopšte ne postoji vlast na lokalnom nivou, a sve odluke koje donosi gradonačelnik bez mandata – a tiču se svih nas – su netransparantne i nelegitimne. Ovakva stuaciija je nedopustiva i zahtjeva ozbiljan angažman svakog pojedinca, to je naša obaveza prema nama samima, prema gradu u kojem smo rođeni, piše Nasastranka.

Kakav je općenito odnos zajednice prema volonterskom angažmanu i uključivanju na rješavanju problema?

BARALIJA: Kada govorimo o volonterizmu, mora se priznati da građanke i građani Mostara pokazuju veliku solidarnost i pokušavaju pomoći onima kojima je najpotrebnije; vrlo često organizuju humanitarne akcije za prikupljanje pomoći teško oboljelim sugrađanima, prikupljanje hrane za javne kuhinje, danima se volontiralo u prostorijama Crvenog križa tokom prošlogodišnjh poplava itd. – što je za svaku pohvalu. No ono na čemu treba svi više da radimo jeste propitivanje uzroka koji dovode do ovako loše situacije u društvu. Zašto imamo katastrofalan zdravstveni sistem pa su teško oboljeli prepušteni dobroj volji sugrađana? Zašto su sredstva koja se izdvajaju za Javne kuhinje toliko mala da se rad ove institucije u velikoj mjeri oslanja na donacije i rad volontera i drugi slični primjeri? Važno je da učestvujemo u konkretnim i pojednačnim humanitarnim akcijama, ali još je važnije da vršimo pritisak i zahtjevamo od političara da načine sistem koji će pomagati cjelokupnoj zajednici i biti jednak i dostupan za sve.

Šta su izazovi sa kojima se susreću lokalni odbori pri pripremi rješenja i odgovara na ono što u lokalnoj zajednici radi vlast?

BARALIJA: Kao što sam ranije navela, u Mostaru je trenutno najveći problem upravo nepostojanje potpune lokalne vlasti i apsolutna politička kriza, pa je samim tim i najveći izazov raditi na kreiranju prijedloga i rješenja za izlazak iz ove situacije, te stvaranje uslova za konačno održavanje lokalnih izbora u što skorijem periodu.

Možete li nam opisati kako vezujete vaše zanimanje i profesionalni rad sa problemima u zajednici. Gdje vidite šansu da to iskoristite?

BARALIJA: Jednako kao što ne prihvatamo da se medicinom bave ekonomisti, pravosuđem građevinari i slično, moramo prestati prihvatati da se politikom bavi bilo ko. Kad kažem bilo ko, prvenstveno mislim na ljude sa kriminalnom ili sumnjivom ratnom prošlošću koji do političkih funkcija dolaze kojekakvim unutarstranačkim dilovima i „posebnim“ zaslugama.

Politika nije sama po sebi “političko blato”, kakvom je mi doživljavamo u Bosni i Hercegovini; ona se može voditi na drugačiji način, ali za to su potrebni drugačiji ljudi, prije svega ljudi koji znaju kako da rade taj posao, obrazovani političari. Kao magistrica poltičkih nauka sa značajnim iskustvom i poznavanjem drugih političkih sistema u zemljama EU, s obzirom na naobrazbu koju sam stekla u inostranstvu, smatram da posjedujem znanja i vještine koja mogu višestruko biti od pomoći mojoj lokalnoj zajednici.

Takođe sam profesorica filozofije i sociologije te već niz godina radim u sferi obrazovanja. Imajući u vidu pomenuto iskustvo, svjesna sam svih problema i katastrofalne situacije u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini koji vapi za suštinskom reformom. Radeći na Koledžu ujedinjenog svijeta u Mostaru, koji je internacionalnog karaktera i prati međunarodne standarde u obrazovanju, imala sam priliku vidjeti načine i metode kako se može unaprijediti domaći sistem obrazovanja i smjer u kojem pomenuta reforma treba da ide.

Konkretno, kada bi sutra bili izabrani u Gradsko vijeće, koji je prvi problem na kojem bi radili?

BARALIJA: Isključivost i netransparentnost donošenja odluka je bila je jedna od glavnih karakteristika rada Gradskog vijeća prethodnih godina. U Mostaru se ne pamti održavanje ijedne javne rasprave u zadnjih 10 godina, po bilo kojem pitanju, pa čak ni vezano za budžet, koji je najbitniji okvir sveukupnog političkog djelovanja u toku jedne godine.

Činjenica je da nemaju svi građani/ke potrebne informacije i ekonomsku naobrazbu da bi radili na izradi samog budžeta; taj dio treba da se prepusti struci i profesionalcima, koji su zaposleni u gradskoj/općinskoj administraciji – ali je neophodno da profesionalci rade u skladu s onim što zahtijevaju građanke i građani, jer niko bolje od njih ne poznaje probleme s kojima se susreću. Naprimjer, kada su im se podrumi u stambenim objektima pretvore u legla glodara, jer Grad već godinama nije proveo deratizaciju, ili kada nemaju dovoljan broj kanti za smeće ili kontejnera, pa moraju prelaziti kilometre do najbližeg odlagališta otpada, itd.

Jedna od prvih stvari na kojoj bih insistirala, kao vijećnica, bila bi analiza rada mjesnih zajednica. Nužno je oživjeti mjesne zajednice kako bi se što više građana i građanki uključilo u procese odlučivanja, tj. kako bi se agenda Gradskog vijeća formirala prema informacijama koje dolaze sa najnižeg nivoa, te na taj način počeli rješavati stvarni problemi svih mjesnih zajednica poput smeća kojim je cijeli grad stalno zatrpan, ruševina koje su i nakon 20 godina svuda oko nas, najezde glodara itd, a ne samo onih naselja u kojima vladajuće stranke imaju svoje glasače.

Transparentnost, uključivanje što većeg broja građana i građanki u procese odlučivanja, pridavanje jednake važnosti svim mjesnim zajednicama i ravnopravna raspodjela budžetskih sredstava na sva gradska područja, teme su na koje bih stavila fokus svog političkog djelovanja.

Općinski izbori su na jesen naredne godine. Šta smatrate ključnim kada je u pitanju borba za veću zastupljenost žena u lokalnim skupštinama i općinskim vijećima?

BARALIJA: Na ovom problemu – ako želimo imati konkretne rezultate a ne samo mrtvo slovo na papiru – mora se, naravno, raditi iz vše uglova. Ključno je da obrazovni sistem prije svega promoviše rodnu ravnopravnost kao temeljnu društvenu vrijednost, a znajući kakav nam je obrazovni sistem, ova se pretpostavka ozbiljno dovodi u pitanje. Takođe je potrebno da se kreiraju rodno osjetljvi budžeti na svim nivoma vlasti; npr. to bi se moglo postići ako se više žena uključi u samu izradu prijedloga budžeta, što opet nije slučaj. U nedogled bismo mogli ići sa primjerima kako naš sistem i nema sluha za ovu temu što kao rezultat ima da npr. Vlada HNK već drugi mandat u nizu nema niti jednu ženu ministricu niti premijerku Vlade. Broj vijećnica u posljednjem sazivu Vijeća grada Mostara – dok je Vijeće još uvijek postojalo – bio je 4 od ukupno 35 vijećnika. Brojke su poražavajuće.

Ono što je Gradski odbor Naše stranke Mostar uradio vezano za temu, a u skladu sa novousvojenim statutom stranke, ali i radom i zalaganjem Inicijative 50%, jeste apsolutna osjetljivost na zastupljenost žena u samom odboru, pa tako više od polovine odbora čine žene, predsjednca je žena, a već se intenzivno radi na obuci i pripremanju naših budućih kandidatkinja za naredne izbore.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh